Pokazatelj gdje nam je privreda: Banke radije kreditiraju državu i stanovništvo, nego biznis
Banke u Crnoj Gori su od 2009. godine značajno promijenile kreditne politike i sve više finansiraju državu (više za 152 miliona eura) i sektor stanovništva (više za 323 miliona eura), dok kreditna podrška privredi opada.
“Dakle, sa skoro pola milijarde eura više finansiraju sektore koji ne proizvode novu vrijednost (osim kredita koji su odobreni fizičkim licima koji generišu prihode). Sektor koji stvara novu vrijednost je sektor privrede kojem je od 2009. godine smanjeno finansiranja od strane banaka za 342 miliona eura”, navodi se u novoj analizi podgoričke kompanije za poslovni konsalting Fidelity.
Na osnovu tih podataka izradili su tabelu u kojoj je prikazan trend kreditiranja prema državi, stanovništvu, privredi i nerezidentima:
Ključnu ulogu nadomještanja sredstava u ovoj izmjeni strukture kredita na uštrb privrede odigrao je Investiciono razvojni fond, koji na kraju 2017. godine ima plasmane od 175 miliona eura, dodaje se u javno objavljenom dokumentu.
“Iako se čini da je ovaj iznos visok, još uvijek nedostaje iznos od najmanje 160 miliona eura kako bi dostigli iznos kreditiranja privrede iz 2009. godine. Kada pogledamo podatke o kreditiranju privrede koja treba da stvori dodatu vrijednosti, postaje jasno zbog čega je BDP za poslednjih 10 godina porastao za skromnih 70%. Dakle, kada se povećava kreditiranje potrošnje (država i stanovništvo), a smanjujete kreditiranje privrede (rast i razvoj), ne možete očekivati značajniji rast privrede a samim tim i povećanje životnog standarda”, ocjenjuju iz Fidelity-ja.
Ključni zadatak svih stakeholdera u crnogoroskom privrednom sistemu je, kako se navodi, povećavanje kreditiranja domaće privrede od strane banaka i finansijskih institucija, posebno imajući u vidu narednu finansijsku krizu i globalnu recesiju koja će trajati godinama. Prvenstveno treba zmijeniti Zakon o stečaju, kako bi banke kao glavni povjerioci mogle kvalitetnije da utiču na donošenje planova reogranizacije, smatraju u ovoj podgoričkoj firmi.
Strane direktne investicije
Strane direktne investicije u Crnoj Gori jesu visoke u odnosu na BDP, ali, kako se ocjenjuje u dokumentu, nijesu doprinijele značajnijem porastu BDP-a.
Od sticanja nezavisnosti, u Crnu Goru je ušlo više od 9,7 milijardi eura stranih direktnih investicija, dok se istovremeno odlilo 2,9 milijardi. U Crnoj Gori je ostalo oko 6,9 milijardi stranih direktnih investicija (SDI).
Ako znamo da je od 2007 godine BDP porastao za svega 1,9 milijardi eura, to znači da SDI nijesu primarno bile u funkciji razvoja crnogorske ekonomije, smatraju u Fidelity-u. Dodatnu težinu ovoj tvrdnji, kako se navodi, daje činjenica da se javni dug povećao za 2,5 milijardi eura, uprkos ovako visokim iznosima SDI.
“Sasvim je sigurno da će sa pojavom finansijske krize opasti nivo SDI koje će dolaziti u Crnu Goru. Ovo znači da će se Crna Gora suočiti sa dodatnim problemom ‘peglanja’ trgovinskog deficita, koji su sada radile SDI”, navode iz ove konsalting kompanije.
