Prijete nam evropske takse, struja bi mogla dramatično da poskupi
Ako nam Evropa nametne takse na emisije ugljen-dioksida (CO2), koje se plaćaju na proizvodnju električne energije iz uglja, potrošači Zapadnog Balkana bi mogli da očekuju drastično poskupljenje struje.
Uz gubitke na mreži, koji u našem regionu iznose i do 16 odsto, kilovati bi zbog te takse mogli da budu skuplji i do čak 30 odsto.
To se u četvrtak čulo na Međunarodnoj stručnoj konferenciji “Elektroenergetika u regionu – razvoj tržišta”, koju su organizovali “Balkanmagazin” i “Elektoprivreda Srbije”, javljaju Novosti.
Prema riječima Jasmine Trhulj, predstavnice Sekretarijata Energetske zajednice jugoistočne Evrope, cijena prava na emisiju ugljen-dioksida iz termoelektrana na evropskom tržištu posljednjih mjeseci ubrzano raste.
Kako je rekla, za emisiju jednog kilograma CO2 iz termoelektrana sada treba platiti od 22 do 24 eura.
“Po tom pitanju trenutno ne postoji vremenski rok” rekla je Trhuljeva. “U toku je izrada studije za subvencije u sektoru uglja, i sa njom Energetska zajednica želi da počne razgovore na tu temu”.
Da se o novim troškovima za proizvođače električne energije iz uglja šuška, potvrdio je u četvrtak i David Žarković, direktor Sektora za trgovinu na slobodnom tržištu EPS-a.
“Čujemo da ima šumova da se zemljama Zapadnog Balkana uvedu takse za proizvođače električne energije zbog emisija ugljen-dioksida”, rekao je Žarković. “Mi sigurno nećemo ući u CO2 mehanizam, ali zamislite udar na cijenu od 24 eura po megavat-satu, to bi bio veliki porast”.
On je precizirao da se o uvođenju takse na emisije CO2 priča, ali da se ne zna da li će se to i dogoditi.
Na Zapadnom Balkanu, Srbija ima najnižu cijenu struje u regionu, dok Bugarska ima najpovoljniju cijenu među zemljama EU.
Na cijenu električne energije na Starom kontinentu, kako se čulo, sve više uticaja imaju takse i nameti koji se nameću proizvođačima struje. Sve manje na struju utiče prozvodna cijena, ali se nametima za kilovate iz obnovljivih izvora energije i ekološkim taksama cijena stalno nadograđuje.
Ko gubi a ko dobija
Integracija tržišta električne energije EU nije donijela povoljnije cijene za domaćinstva. Na pitanje šta konkretno potrošačima našeg regiona znači integracija tržišta struje Zapadnog Balkana, Jasmina Trhulj odgovara:
“U Austriji ja struju plaćam 20 eura mjesečno, dok me interenet i TV koštaju 35 eura. Moji roditelji u Beogradu struju plaćaju 30 eura, a cijene su mnogo povoljnije. Ja mnogo štedim energiju, kao i čitava Evropa. Niske cijene struje u Srbiji idu na račun budućih generacija, jer sa njima nema održivog razvoja. Benefite od integrisanog tržišta imaće buduće generacije. A posljedica slabe integracije tržišta struje u regionu je godišnji gubitak od oko 16 miliona eura”.
