U jednom danu otpušteno 4.500 državnih službenika

Oko 4.500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje (Arbetsförmedlingen) u srijedu je ostalo bez posla.

Zbog budžetskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasiće se desetina ispostava širom Švedske, piše Index.

Državni budžet za 2019. godinu izglasan je u parlamentu sredinom decembra, a odluka o jednom od najvećih istovremenih ukidanja radnih mjesta u istoriji Švedske bila je jedina moguća posljedica budžetskih rezova.

Arbetsförmedlingen u 240 poslovnica u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutne radne snage.

Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi sadašnji zaposleni, međutim, ostaće na svojim radnim mjestima do aprila, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uslova.

Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica budžeta koji su u parlamentu izglasale stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.

Reforme će ići najprije u smjeru digitalizacije i povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju.

Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skajpa, što znači da učesnici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebalo bi dobiti privatne firme, a Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju.

Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutno je oko šest odsto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na porijeklo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 odsto (dakle, rade svi koji žele da rade), dok je kod stranaca čak 19,9 odsto.

U takvim relativno povoljnim tržišnim i ekonomskim uslovima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Levice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rešavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.

Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Poreske uprave u jednu ustanovu.