Amerikanci sve teže vraćaju dugove po kreditnim karticama
Dok ekonomisti sve glasnije upozoravaju na mogućnost ekonomskog usporavanja, Amerikanci se nesmanjeno zadužuju.
Prema podacima njujorškog Feda objavljenih u utorak, ukupni dug američkih građana dostigao je u četvrtom kvartalu prošle godine rekordnih 13,5 biliona dolara. Kako navodi Reuters, dug raste konstantno od 2013. godine, kada se našao na dnu zbog posljednje recesije.
Dok je hipotekarni dug, na koji otpada daleko najveći dio, pao po prvi put u dvije godine, drugi oblici zaduživanja rastu, uključujući dugove po kreditnim karticama, koji su dostigli 870 milijardi dolara, najviši nivo iz pretkrizne 2008. godine.
Lična potrošnja zaslužna je za dvije trećine rasta aktivnosti u najvećoj svjetskoj ekonomiji i očekuje se da će ostati snažna u ovoj godini čak i ako se rast stiša nakon snažne 2018. godine, piše Poslovni dnevnik.
Međutim, zahtjevi za kreditima, kao jedan od znakova potrošačke potražnje, u drugoj polovini 2018. su pali na najniže nivoe koje bilježi njujorški ogranak Feda. Među signalima slabije potražnje je i podatak da je vraćanje kreditnih kartica i zatvaranje drugih računa skočilo na najviše nivoe od 2010. godine, dok su slučajevi ozbiljnog kašnjenja s naplatom potraživanja po kreditnim karticama uvećani u četvrtom tromjesečju lani za pet odsto, nakon 4,8-postotnog rasta u trećem kvartalu.
Ozbiljna prekoračenja roka za plaćanje, koja ekonomistima služe kao znak za uzbunu jer mogu signalizirati nemogućnost podmirenja dužničkih obveza, u trećem kvartalu su porasla kod studentskih kredita, a i u četvrtom kvartalu su ostala na sličnom nivou.
Dug države
Od ukupno 1,5 biliona dolara vrijednih studentskih kredita, 9,1 odsto se neuredno otplaćuje, pokazao je izvještaj njujorškog ogranka Feda. Kao i kod građana, trend rasta duga prisutan je i kod države. Američki državni dug dosegnuo je novi rekordni nivo od 22 biliona dolara, pokazali su najnoviji podaci ministarstva finansija.
Američki državni dug raste već decenijama, pri čemu se posljednjih godina njegov rast i ubrzao. Poprilično su na rast američkog duga uticali i niži porezi, koje je na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa donio Kongres u decembru 2017. godine.
Američki budžet fiskalnu 2018. završio je s deficitom od 779 milijardi dolara, najvećim u šest godina, što je posljedica pada prihoda zbog smanjenja poreza, ali i rasta rashoda usljed sve većeg javnog duga.
Kritičari smatraju da je kontinuiran rast američke ekonomije pravo vrijeme za uštede kojima bi se stvorio veći prostor za slučaj izbijanja krize.
