Zašto efikasni lideri „propadaju“
Sa stalno rastućim zahtjevima na poslu, sposobnost da se izvrše i urade zadaci predstavlja “ključ” za uspjeh. Ali to ipak može dovesti do “pada” vođe, čak i veoma dobrih lidera, kao i njihovih timova i organizacija.
Visok nivo efikasnosti koji omogućava veoma fokusiranom lideru da bude produktivan, često može “ići na račun” fokusa na njegove zaposlene. U tom slučaju, stvari kao što su izgradnja odnosa, inspirisanje tima, razvijanje drugih i pokazivanje empatije mogu ostati sa strane. Visoko efikasni lideri često gube fokus na ljude zbog vjerovanja da će ih aktivnosti usmjerene na njih usporiti i spriječiti da izvrše zadatke.
Ironija je što tako veliki fokus na efikasnost i obavljanje posla u cjelini te lidere čini manje efikasnim.
Rezultat je, kako piše Harvard Business Review, negativan uticaj na “atmosferu” u kolektivu i “izgaranje” članova tima.
U studiji Kronosa iz 2017. godine, iscrpljenost je istaknuta kao najveća prijetnja angažovanju zaposlenih, pri čemu je 95 odsto HR menadžera to navelo kao ključni faktor za fluktuaciju na poslu. To takođe i liderima može nanijeti štetne posljedice, kao što je blokiranje unapređenja ili čak otpuštanje – da ne spominjemo uticaj na lični život i odnose.
Dobri lideri, kako piše, uspijevaju da balansiraju između odrađivanja zadataka i podržavanja ljudi koji rade za njih.
Prema istraživanju Robertsa Andersona i Vilijama Adamsa za njihovu knjigu “Scaling Leadership”, najbolji lideri su oni koji se veoma dobro „povezuju“ sa ljudima, znaju da slušaju članove svog tima, da ih ohrabruju i pomažu njihov razvoj.
Ako smatrate da ste možda previše fokusirani na zadatke, evo nekoliko predloga za ponovno postavljanje prioriteta:
Nastojte da dobijete povratne informacije. Pitajte ključne zainteresovane strane šta misle o tome da li ste u ravnoteži sa zadacima i ljudima. Možete da ih zamolite da kvantifikuju vaš odnos prema radu i prema ljudima.
Pronađite načine da se fokusirate na ljude. Razmislite kako možete da sprovedete redovne prakse da biste se fokusirali na ljude, kao što su periodični razgovori o karijeri ili čak odlazak na kafu sa kolegom, kako biste ga upoznali i van posla. Ti vaši napori ne bi trebalo da budu usiljeni, već iskreni, da učinite da se drugi osećaju vrednovano, a ne kao sredstvo za postizanje cilja.
Usvojite samoopservaciju. Obratite pažnju na to kada ste nestrpljivi, u realnom vremenu. To pruža mogućnost da poboljšate svoju samosvijest. Postavite sebi pitanja o tome šta zaista pokušavate da izbjegnete i zašto vas plaši da usporite povremeno u radu.
Vježbajte samoupravljanje. Izgradnja veće samosvijesti može vas dovesti do toga da pauzirate i izaberete drugačiji pristup. To može značiti da odlučite da ne šaljete mnoštvo e-mailova tokom vikenda, stvarajući tako osjećaj vrednovanja zaposlenih.
Fokusiranje na zadatke i postizanje rezultata su od vitalnog značaja za uspjeh svakog lidera, tima ili organizacije, ali bez dovoljne ravnoteže između toga i fokusa na ljude, uspjeh će biti ograničen na svakom nivou.
BIZlife/Harvard Business Review
