Prosječna cijena kvadrata stana u Ljubljani premašila 4.500 eura

Broj kupoprodaja nekretnina u Sloveniji opao je treću godinu zaredom, dok su cijene i dalje u porastu. Geodetska uprava Republike Slovenije (GURS) smanjenje pripisuje Vladinim najavama o uvođenju poreza na nekretnine.

Prema podacima GURS-a, rast cijena stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju tokom prošle godine nije bio toliko izražen kao rekordne 2022. godine, ali je i dalje ostao relativno visok. Na nacionalnom nivou, cijene stambenih objekata porasle su za devet odsto, cijene stanova u višestambenim zgradama za deset odsto, dok su cijene zemljišta za izgradnju stambenih objekata porasle čak 17 odsto.

Prema tim podacima, prosječna cijena stana u višestambenim zgradama na nivou države prošle godine iznosila je 2.920 eura po kvadratnom metru, što je 310 eura više nego godinu ranije. Istovremeno, prosječna cijena stanova u Ljubljani porasla je za rekordnih 500 eura po kvadratu, premašivši 4.500 eura po kvadratnom metru.

Prosječna cijena kuće sa pripadajućim zemljištem prošle godine iznosila je 165.000 eura, što je za 24.000 eura više nego prethodne godine. Prosječna površina prodatih kuća bila je 161 kvadratni metar, dok je srednja veličina zemljišta iznosila 700 kvadratnih metara. U Ljubljani je za kuću sa zemljištem u prosjeku trebalo izdvojiti 405.000 eura.

Broj tržišnih prodaja stanova u višestambenim zgradama u Sloveniji prošle godine opao je za 15 do 20 odsto, dok je broj prodaja stambenih kuća pao za 10 do 15 odsto, navodi se u izvještaju o slovenačkom tržištu nekretnina za 2024. godinu, koji je danas objavljen na sajtu Geodetske uprave.

Na osnovu još uvijek privremenih podataka za 2024. godinu, procjenjuje se da je prošle godine u Sloveniji prodato oko 7.000 stanova u višestambenim zgradama i oko 5.000 stambenih kuća, ukupne vrijednosti nešto manje od 1,7 milijardi eura. Prema nezvaničnim podacima, tokom 2024. godine u Sloveniji je zaključeno između 24.000 i 25.000 kupoprodajnih ugovora za nekretnine ukupne vrijednosti između 2,5 i 2,6 milijardi eura.

Smanjenje broja transakcija GURS pripisuje, između ostalog, Vladinim najavama o oporezivanju stambenih nekretnina i ograničenju kratkoročnog izdavanja, ali još više kontinuiranom rastu cijena, koji dodatno smanjuje dostupnost nekretnina široj populaciji.

Procjenjuje se da je prošle godine prodato oko 4.600 parcela zemljišta za izgradnju objekata, ukupne površine oko 470 hektara. Ovo je treća godina zaredom u kojoj opada broj kupoprodaja građevinskog zemljišta. Tokom prošle godine broj ovakvih transakcija bio je manji za 20 odsto u odnosu na 2022, a čak preko 45 odsto u poređenju sa 2021. godinom.

Najaktivnije tržište stanova prošle godine bilo je u Celju, zatim slijede Kranj sa okolinom i sjeverna okolina Ljubljane, pa Maribor. Tržište stanova je tradicionalno najmanje aktivno u Zasavju. Kada je riječ o stambenim kućama, najviše tržišne aktivnosti zabilježeno je u Celju, Mariboru i u slovenačkoj Istri bez obale.