Evo zašto nam Monstat ne računa medijalnu, već prosječnu platu
Posljednjih dana na portalu Investitor.me su se dosta čitale vijesti o prosječnoj plati u Crnoj Gori, posebno ona koja govori koliko zapravo ljudi prima prosjek u državi, odnosno 510 eura.
I ranije smo pisali o tome koliko je indikator – prosječna plata u državi – nerealan u smislu ocjene kvaliteta života ili životnog standarda i to nije ništa novo. Statistika ne može odraziti realni osjećaj očiglednog pada životnog standarda, bez obzira šta kaže jedan pokazatelj – pa makar to bila i prosječna plata.
Čak i pokazatelj da svaki treći zaposleni u Crnoj Gori mjesečno zaradi maksimalno 300 eura neto, ne govori dovoljno za zaključak o realnim platama. A zašto je to tako?
Medijalna plata je bolji pokazatelj od prosječne
Crnogorska uprava za statistiku Monstat računa, dakle, prosječnu platu, po formuli koja ne pokazuje realnu sliku na nivou države. Prosječnu platu Monstat, slično svakom prosjeku (tačnije, aritmetičkoj sredini), računa tako što se masa isplaćenih zarada (u mjesecu, godini…) podijeli sa brojem zaposlenih na kraju zadatog perioda.
Time se dobija broj koji nam govori nešto o skupu – u ovom slučaju platama – ali samo pod određenim okolnostima. Prije svega, na prosjek utiču sve vrijednosti, tako da prisustvo ekstremnih vrijednosti može da ozbiljno iskrivi sliku – na primjer, ako od ukupno deset plata šest iznosi 500 eura, dve 2.000, a posljednje dvije 3.000, prosječna plata bi bila 1.300 eura, što nam, s obzirom da više od polovine plata u ovom primjeru iznosi 500 eura, ne govori mnogo.
U ovom slučaju, prosječna plata nije realni predstavnik i ne može da se kaže da prosječan u hipotetičkom preduzeću ima platu od 1.300 eura. Međutim, ako se većina plata nalazi oko vrijednosti od 500 eura, onda će prosjek biti smislen kao pokazatelj.
Radi se o tome da prosjek ima smisla izračunavati samo kada skup za koji se računa (u ovom slučaju, ukupna masa isplaćenih zarada) ima približan rasporeds, odnosno kada je većina vrijednosti koncentrisana oko sredine. Čim postoje ekstremne vrijednosti, prosjek daje netačnu sliku.
S obzirom da u kapitalizmu generalno raspodela prihoda nema normalan raspored, jer veliki broj ljudi ima niske i relativno niske prihode, a mali broj ljudi izuzetno velike, prosjek prihoda nam ne govori mnogo. I zapravo, što je veća nejednakost u prihodima, što je veći broj ljudi koji imaju malo, a manji broj onih koji imaju sve više i više, to će prosek biti manje i koristan za bilo kakvo realno sagledavanje prihodovne strukture.
Zbog toga je tzv. medijalna (ili srednja) plata mnogo bolji pokazatelj životnog standarda. Ona se odnosi na onaj iznos plate koji dijeli skup svih plata na dva jednaka dijela – polovina svih plata je ispod nje, a polovina iznad.
Zbog te svoje osobine, ona nam mnogo više pomaže u sagledavanju tipičnih, “većinskih” primanja (pošto manje od nje ima 50% svih zaposlenih) i toga kako većina stanovništva podmiruje svoje životne potrebe.
Za ilustrovanje razlike između prosječne i medijalne plate mogu da posluže neki podaci o prihodima u razvijenijim kapitalističkim zemljama. U SAD je 2004. godine prosječni prihod po domaćinstvu iznosio $60.528, a medijalni tek $43.318 – što znači da je bar polovina svih domaćinstava imala prihod ispod prosječnog.
U Ujedinjenom Kraljevstvu je, za period 2006.-07. prosječni porodični neto prihod na nedjeljnom nivou iznosio 463 funte, a srednji – 377 funti. U vezi sa rastom prosječnog dohotka, prema jednom izvještaju Kancelarije za budžet američkog Kongresa, u periodu od 1970. do 1986. prosječni porodični prihod je porastao za 20%, dok se srednji prihod zapravo smanjio, i to za 3%.
Za zemlje našeg regiona ne postoje ovako precizni i potpuni podaci (često se medijalni prihod ili plata uopšte i ne računaju), ali nam ovi slučajevi ipak dovoljno ilustruju probleme mjerenja životnog standarda preko prosječnih primanja i glavni argument u prilog upotrebe medijalne plate ili prihoda. U svakom slučaju se može ustanoviti jedno opšte pravilo – što je veća materijalna nejednakost, to manje smisla ima prosječna plata kao merilo standarda.
Da li Vam je sada jasnije zašto nam Monstat saopštava prosječnu ali ne i medijalnu platu u Crnoj Gori?
Za potrebe ovog teksta korišćen je materijal sajta Bilten.org
Comments are closed.