Vlada predlaže: Postepeni rast minimalne plate u naredne 4 godine do pola prosječne zarade

Vlada bi socijalnim partnerima sindikatima i Uniji poslodavaca uskoro mogla predložiti postepeni rast minimalne zarade kako bi za tri ili četiri godine dostigla iznos polovine prosječne zarade, uz takođe dijelimične poreske povoljnosti za poslodavce, saznaju “Vijesti”.

Ova analiza je u završnoj fazi a rađena je paralelno sa analizom predloga sindikata i SDP-a da se minimalna zarada odmah poveća na iznos polovine prosječne zarade, o čemu se pregovara već dvije godine. Unija poslodavaca povećanje minimalne zarade uslovljava uvođenjem neoporezivog dijela zarade ili smanjenjem dažbina na zarade.

Ministarstvo finansija završava analize a konačan predlog mogao bi biti poznat za desetak dana. Sadađnji iznos minimalne zarade od 193 eura nije se mijenjao šest godina i najniži je u regionu. Takođe, Crna Gora ima najveća poreska opterećenja na zaradu.

Predloženi model mogao bi biti sličan onom koji je dogovoren u Hrvatskoj 2017. godine, kada su se svi socijalni partneri usaglasili da se iznos minimalne zarade postepeno povećava na iznos od 50 odsto prosječne do kraja 2020. godine. Tada je minimalna zarada u Hrvatskoj bila 40 odsto prosječne, a sa povećanjem iz decembra prošle godine sada je 46 odsto prosjeka. Istovremeno su poslodavcima uvedene poreske olakšice i subvencije, kao što je mogućnost da država subvencioniše dio poreza i doprinosa ukoliko poslodavac zbog nepredviđenih okolnosti ili poremećaja na tržištu ne može da isplati zarade veće od minimalnih, kao što se tada dešavalo u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj.

Prema radnoj verziji, koja se još analizira, minimalna zarada bi krajam ove godine mogla biti povećana na 42 ili 43 odsto prosječne iz prethodne godine, a zatim bi ona svake naredne godine rasla za još dva ili tri procenta poena dok ne dostigne iznos od 50 odsto prosječne sa kojim bi se kasnije redovno usklađivala. Poslodavcima bi u istom periodi bio ukinut porez od dodatnih dva odsto na bruto zarade iznad prosjeka, ukinut porez na dio dobiti koja se reinvestira i uveden neki oblik neoporezivog dijala zarade, ali uz određena ograničenja kako se ne bi dešavale zloupotrebe.

Sada u crnogorskom zakonu piše da minimalna zarade ne može biti manja od 30 odsto prosječne, međutim 2013. godine socijalni partneri su se dogovorili da ona tada ipak bude 40 odsto tadašnjeg prosjeka pa se dobio iznos od 193 eura. Kako nije bilo godišnjeg usklađivanja od tada minimalna zarada sada iznosi 38 odsto prosječne.

Sada na svaki euro neto zarade poslodavci plaćaju 67 centi poreza i doprinosa, a ako je plata iznad prosjeka, dažbine mogu da iznose i 75 centi na svaki euro neto zarade.

Prosječna neto zarada u 2018. godini iznosila je 511 eura. Ukoliko bi se, prema ovim analizama, novi iznos minimalne zarade odredio na 42 odsto prosječne, to bi bio rast sa 193 na 214 eura. Na ovom rastu od 21 eura država bi dobila 14 eura poreza i doprinosa.

Kako bi svako povećanje minimalne zarade uticalo i na rast prosječne, trebalo bi očekivati da za četiri godine prosječna zarada bude oko 550 eura, a minimalna 275 eura. Ovo bi uticalo i da država ima veće troškove za socijalne naknade i penzije koje se dijelimično usklađuju sa rastom prosječne zarade, kao i za subvencije poslodavcima koje bi bile dogovorene za njihov pristanak da se poveća minimalna zarada.

Analize zasada pokazuju da bi državni budžet bio na nuli ili blagom minusu uz ovakav rast minimalne zarade, rast troškova za plate i socijalne naknade i poreske olakšice poslodavcima. Vlada očekuje da će za dvije ili tri godine biti vidljivi rezultati ekonomskog rasta i velikih investicija u turizmu i infrastrukturi, da će biti značajno veći broj zaposlenih a time i prihodi državne kase i mogućnost za rast standarda.

Kampanje za povećanje minimalca traje već tri godine, a tražili su je sindikati i SDP. SDP je prije godinu pokrenula i peticiju za povećanje minimalne zarade koju je potpisima podržalo 11 hiljada građana. Poslanik SDP-a Raško Konjević nekoliko puta je predlagao izmjene zakona koje bi povećale minimalnu zaradu na 50 odsto prosjeka, ali je skupštinska većina to odbijala.

Premijer Duško Marković je prije dva dana kazao da vjeruje da će doći do povećanja minimalne zarade i da će biti napravljen korak u tom smijeru, kao i da će biti date određene olakšice poslodavcima.