Svjetska banka: Crnogorska ekonomija značajno će usporiti s rastom
Crnogorska ekonomija će ove i naredne godine, prema procjenama Svjetske banke, zabilježiti značajno usporenje rasta.
Nakon dvije godine snažnog rasta od preko 4 odsto, ove godine će crnogorski BDP rasti po stopi od 2,9 odsto a 2020. dodatno će usporiti na 2,4 odsto, pokazuju projekcije danas prezentovane.
Crnogorska ekonomija je, prema projekcijama Svjetske banke, 2017. imala rast od 4,7 odsto a 2018. od 4,4 odsto.
Prema podacima iz posljednjeg Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, potrebno je da zemlje regiona ubrzaju reforme, jer su prognoze rasta podložne rastućim spoljnim i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi.
Prema izvještaju, zemlje u regionu sada imaju priliku da unaprijede reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtjeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima.
Uprkos snažnijem rastu u 2018, u regionu je otvoren manji broj novih radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Na zapadnom Balkanu je u 2018. kreirano samo 96,000 radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u poređenju sa 171,200 radnih mjesta otvorenih u 2017. Stopa nezaposlenosti je smanjena u 2018., ali je i dalje visoka, posebno za žene i mlade. U nekim zemljama je pad nezaposlenosti proizašao iz povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne zbog novootvorenih radnih mjesta, ocjenjuju iz Svjetske banke.
„Donosioci politika u regionu bi trebalo da implementiraju reforme koje će imati održivi rast i podstaći otvaranje radnih mjesta“, kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Ona je kazala da je na Zapadnom Balkanu malo brzorastućih kompanija koje stvaraju najveći broj radnih mjesta.
“Takvih kompanija je malo, naročito u poređenju sa drugim malim tranzicionim ekonomijama u Evropi. Uklanjanje prepreka koje malim preduzećima otežavaju konkurentnost i rast će otvoriti mogućnosti za ljude – ohrabrujući poduzetništvo i inovacije, jačajući rast zapošljavanja i oslobađajući potencijal ljudskog kapitala ovog dinamičnog regiona“, dodala je Van Gelder.
U izvještaju se naglašava da zemlje koje su se opredjelile za fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga, a da je očuvanje ovih rezultata od ključnog značaja. U većini zemalja javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju veliki izdaci za plate u javnom sektoru i netargetirani socijalni programi. Stoga unapređenje efikasnosti i pravednosti javne potrošnje, kao i jačanje mobilizacije prihoda ostaju prioriteti za zemlje zapadnog Balkana, saopšteno je iz PR Centra.
U tom kontekstu, a prema navodima izvještaja, od vitalnog je značaja za zemlje zapadnog Balkana da unaprijede reforme usmjerene na povećanje produktivnosti, stimulisanje rasta i otvaranje radnih mjesta. U izvještaju se razmatraju opcije politika u oblastima kao što su politika konkurencije, oporezivanje, diversifikacija finansijskog sektora i ekonomska povezanost.
Izvještaj takođe razmatra izazove ljudskog kapitala u regionu. Ukoliko ostanu nerješeni, ovi izazovi će ozbiljno ograničiti izglede za rast i smanjenje siromaštva. Na primjer, ulaganje u rani razvoj djece bi pomoglo poboljšanju rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju, a takođe bi opremilo učenika vještinama koje poslodavci traže. Bolje usmjereni programi socijalne pomoći bi pomogli siromašnim i ugroženim domaćinstvima da se zaštite od šokova, dok bi efikasniji zdravstveni sistemi pomogli u suzbijanju rasta nezaraznih bolesti i smanjenju troškova za zdravlje koje građani plaćaju iz vlastitih sredstava.
Ranije je i iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije najavljeno usporavanje rasta crnogorske ekonomije, o čemu možete čitati u posebnoj vijesti:
Bečki institut: Crnogorska ekonomija će rasti najsporije u regionu
