Kako Crnu Goru napraviti atraktivnijom destinacijom: „Filozofiju masovnog turizma moramo odmah da napustimo”
Sveobuhvatna marketing i brend strategija koja objedinjuje savremene izazove i trendove upravljanja brendom u turizmu, čini mi se, izostaje, kao i organizovano stvaranje motivišuće koncepcije, značaj kolaboracije u izgradnji brenda još veće vrijednosti, stalno mjerenje i održavanje njegove vrijednosti, kao i prihvatanje izazova digitalne revolucije na svim nivoima destinacijskog organizovanja, smatra dr Luka Uskoković, doktor ekonomskih nauka, ekspert u oblasti marketinga i brend menadžmenta u turizmu i uslugama
„Strategija promocije u narednom periodu mora objediniti elemente različitosti zemalja regiona i predstaviti ih u okviru multi brenda. Pod regionalnim brend kišobranom brenda da budu Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Bosna i Sjeverna Makedonija. Samo zajedničkim promotivnim nastupom možemo do dalekih tržišta Azije, Kine, Indije, Sjeverne Amerike, Kanade. Turizam je kretanje, nije statični boravak u jednoj zemlji. Veliki broj turista želi posjetiti veliki broj zemalja tokom ograničenog broja dana odmora, i uskoro ćemo morati i njima prilagoditi promotivni napor“, naveo je Uskoković za magazin Putovanja, koji će iz štampe izaći početkom maja.
Komentarišući napore države da produži sezonu, Uskoković kaže:.
„Filozofiju masovnog turizma moramo odmah da napustimo, to jest koncept ‘isti proizvod za sve’. Destinacija, kroz adekvatan brending proces, može povećati i dodati vrijednost turističkom proizvodu gradeći drugačiji i prepoznatljiviji brend, te redukujući nivo sezonalnosti. Pritisak snažne sezonalnosti u turizmu ukazuje na to da destinacijski brend menadžment treba u strukturnom smislu nadograditi i djelimično preorijentisati, kako bi se u dugom roku uspostavio balans između geografskog mjesta kao tradicionalne destinacije, u odnosu na sintetičku. Vrijeme je da fokusiramo razvoj tzv. sintetičkih destinacija, to jest svih onih mjesta u destinaciji izgrađenih samo zato da bi ih turisti posjećivali. U okviru sintetičkih destinacija mogu se dodati razni drugi sadržaji kojima se mogu produžiti i pred i post-sezona“, kazao je Uskoković.
Odluka da li masovni, elitni ili diferencirani, prema riječima Uskokovića, mora poći i od trenutnog nivoa turističkog razvoja.
„Strategijska orijentacija ne može jednostavno da se proglasi, kao što to mi često radimo u Crnoj Gori. Diferenciranje turističke ponude moguće je afirmacijom etničkog, kulturnog, istorijskog, rekreacionog, kongresnog, vjerskog, zdravstvenog turizma kojima je strategijom diferenciranja nužno prilagoditi brend program. Elitnim turizmom, visokim kvalitetom i orijentacijom na ekskluzivitet, moguće je „ubirati kajmak“ na određenim lokalitetima nautičkog, jahting ili golf turizma fokusirajući se na sportski aktivne turiste, rukovodeći kadar, mlade parove, fitness turiste, veslače, surfere, ronioce, tensere, golfere. Diferenciranje turističkog proizvoda sa osnovnim polazištem „3S“ (more, sunce, pijesak) a bez atraktivnosti i inoviranja kreativne komponente više nema turističku tražnju tako da masovni turizam kao koncept u startu odbacujemo za sva regionalna tržišta“, smatra on.
„Da ne postanemo previše popularna zemlja“
Uskoković predlaže da počnemo sa praksom brojanja zadovoljnih gostiju i dobrih potrošača koji ponovo dolaze i dovode nove turiste.
Neusklađenost osnovnih kapaciteta i predimenzioniranost komplementarnih kapaciteta smještaja tj. dominacija privatnog, prema njegovom mišljenju, utiče na turističku „agresiju“, gužve, zastoje u saobraćaju, prepune plaže i narušavanje optimalne kombinacije marketing miksa.
„Moramo voditi računa da ne postanemo previše popularna zemlja“, upozorio je Uskoković.
Nema biznis barijera
Premašivanjem jedne milijarde prihoda, preko 25% BDP-a, sa tendencijom kontinuiranog rasta, čini turističku privredu uslužnom granom u ekspanziji, smatra Uskoković.
Ona, kako je dodao, ipak nije monostruka, pa fokus kreiranja stimulativnog ambijenta i mjera treba da obuhvati i trgovinu, saobraćaj i infrastrukturu, druge komplementarne usluge, poljoprivredu, ruralni turizam itd.
„Najveći naš problem jeste turistička ponuda koja čini se ima za svakog po nešto, a u stvari malo za koga sve. Takav pristup će uvijek nailaziti na biznis barijere. Novi rizorti i turistička mjesta kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Porto Novi su najbolji dokaz da biznis barijera nema“, dodao je on.
Govoreći o perspektivi crnogorskog turtizma, Uskoković upozorava da menadžment destinacije mora uvijek imati u vidu da je turizam prirodno „korisnik“ najkvalitetnijeg prostora tj. životne sredine sa velikim biološkim i rekreativnim potencijalom, ali u isto vrijeme i „žderač“ takvog prostora.
„Zbog toga je potrebno odmah zaštiti i planski organizovati i dalje očuvana područja. Moramo ostati wild beauty i čarobna destinacija, razvijati visokokvalitetan turistički proizvod gradnjom hotela visoke kategorije ali i kreiranjem jedinstvenog destinacijskog iskustva. Održivi razvoj baziran na koncepciji iskustvenog marketinga, afirmaciji snage i elemenata različitosti destinacijskog brenda sa aspekta MICE turizma, partnerski, regionalni nastup ka dalekim emitivnim tržištima, stalno ulaganje u uslužno osoblje i povezivanje sa ostalim uslužnim granama u funkciji turizma, jeste jedina moguća perspektiva daljeg razvoja“, rekao je Uskoković.
O autoru:
Dr Luka B. Uskoković, doktor ekonomskih nauka, ekspert u oblasti marketinga i brend menadžmenta u turizmu i uslugama. Duže od dvanaest godina je na rukovodećim funkcijama u bankarstvu Crne Gore, a osam godina asistent u nastavi na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom. Posljednje godine naučno-istraživačkog rada posvećuje istraživanjima iz domena iskustvenog marketinga, upravljanja vrijednošću brendom u turizmu, razumijevanju i istraživanju odnosa sa posjetiocima destinacije, kreiranju jedinstvenog destinacijskog iskustva, kao i izazovima digitalizacije u turizmu.
