Zamislite vikend od 3 dana: Kraća radna sedmica smanjuje stres i povećava produktivnost
Savremeni život, njegov tempo, istovremena brzina i količina informacija kojom nas zasipaju svakog dana, brojne obaveze, poslovne i privatne, kratki rokovi – veliki su izvor stresa za svakoga.
Biološki gledano, čovjekov mentalni i emocionalni sistem razvijao se milionima godina i prilagođavao njegovim potrebama. No, dok je za promjene koje su ga pretvorile od lovca u zemljoradnika ili od čovjeka koji živi u malim grupama pojedinaca u zajednici trebalo da prođu hiljade i hiljade godina, čovječanstvo više nema vremena za polagano prilagođavanje.
U posljednjih dvjestotinjak godina svijet se ubrzano razvija, a taj se tempo višestruko ubrzava posljednjih decenija, znatno brže od ljudske evolucije, što predstavlja veliki izazov za svaku osobu u društvu.
Poslovi koje smo naučili da radimo i norme koje bi trebalo da ispunimo danas dolaze s faktorom x, gdje svaka godina završava sa zaključkom da iduće treba više, brže, drukčije, efikasnije.
Današnje norme nas nerijetko potpuno intelektualno ili tjelesno iscrpe, što osobu dovodi u stanje stresa, stalne napetosti i razdražljivosti, a to osjeća i njena okolina.
Radni dan joj se završava velikim umorom, nezadovoljstvom i bezvoljnošću. Svako ko se prepoznaje ili koga prepoznajete u ovome, pati od burnouta, sindroma profesionalnog sagorijevanja, piše Privredni.hr.
Nedavno istraživanje među 3.000 zaposlenih u osam zemalja, među kojima su i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Njemačka, pokazalo je da skoro polovina ispitanih smatra da može da obavi sav svoj dnevni posao za pet sati u slučaju da ih niko ne ometa, ali većina njih radi više od 40 sati nedjeljno, uprkos tome.
Ima i onih koji misle drugačije. Na primjer, šef Tesla Motorsa Ilon Mask tvrdi da niko ne može da promijeni svijet ako radi samo 40 sati sedmično.
Ljepota svijeta upravo je u različitostima, ali mnogi postaju svjesni kako rad pri kojem smo stalno spojeni na internet nije dobar za mentalno zdravlje.
U Japanu, jednoj od najrazvijenijih svjetskih ekonomija, među ostalim imaju tradiciju takozvanog “kupanja u šumi” (shinrin-yoku), odlaska u prirodu koji im pomaže u stvaranju višeg kvaliteta života.
Dokazano je da takva praksa dovodi do snižavanja srčanog ritma i visokog pritiska, smanjivanja proizvodnje hormona stresa, jačanja imunog sistema i opšteg poboljšanja zdravstvenog stanja. Kako bi se smanjio stres na poslu, u Japanu država preporučuje kasniji početak rada ponedjeljkom.
Neke kompanije u svijetu otišle su tako daleko da su srezale radnu nedjelju na četiri dana, a zaposlene plaćaju kao da rade pet. To je doprinijelo većoj produktivnosti, boljoj motivisanosti i manjoj količini stresa.
Britanski sindikati istrajni su u sprovođenju ideje da manje rada može donijeti veću produktivnost i bolju ravnotežu privatnog života i rada.
Ohrabreni su i činjenicom da je niz malih britanskih kompaniji uveo četverodnevnu radnu nedjelju uz zadržavanje iste plate. I nijesu zažalili.
Kraća radna nedjelja nije nepovoljno uticala na obavljanje radnih zadataka i poštovanje rokova. Naprotiv, zaposleni su zadovoljniji, a poslovni rezultati bolji.
