Monstat vs. Poreska uprava: Ko je u pravu oko prosječne plate
Ključna razlika između podatka o prošlogodišnjoj prosječnoj zaradi Poreske uprave (PU) od neto 432 eura i Monstata od 511 eura je u metodologiji. Podaci PU odnose se samo na zarade za koje su plaćeni porezi i doprinosi, a Monstata na zarade koju je isplatio poslodavac u posmatranom mjesecu, bez obzira na to da li su prijavljeni Poreskoj upravi i bez obzira na to da li su plaćeni porezi i doprinosi na njih, kazala je za Pobjedu direktorica Monstata Gordana Radojević.
“Osim ove, postoji niz metodoloških razlika, kao što su: metod i svrha prikupljanja podataka, period na koji se isplaćena zarada odnosi, tretman naknada zbog privremene spriječenosti na rad i niz drugih. Zbog toga je potrebno praviti razliku između administrativne (registrovane) prosječne zarade PU i anketne prosječne zarade Monstata, kao što pravimo razliku između administrativne (registrovane) i anketne nezaposlenosti i zaposlenosti”, rekla je Radojević.
Prosječnu zaradu Monstat, shodno međunarodnoj metodologiji, dobija anketnim istraživanjem na reprezentativnom uzorku, u kojem privredna društva mjesečno dostavljaju popunjene upitnike u kojima navode broj zaposlenih i sumu isplaćenih zarada. Ovim upitnikom se ne prikupljaju podaci o tome da li su poslodavci platili poreze i doprinose, i da li je cijela masa isplaćenih zarada prijavljena Poreskoj upravi. Istraživanje se realizuje na uzorku, jer nije moguće obuhvatiti sve poslovne subjekte, odnosno mjesečno vršiti popis privrede.
“Ipak, imajući u vidu potrebe korisnika za administrativnom prosječnom zaradom, Monstat u saradnji sa Poreskom upravom i Ministarstvom finansija testira mogućnost obračuna prosječne zarade korišćenjem administrativnih izvora, što je i definisano Godišnjim planom istraživanja za 2019. godinu. Kada baza podataka Poreske uprave bude sadržala sve elemente za obračun administrativne zarade shodno međunarodnoj metodologiji, Monstat će pored anketne objavljivati i admnistrativnu prosječnu zaradu, kao što radi u slučaju zaposlenosti i nezaposlenosti”, objasnila je Radojević.
U parlamentu je protekle sedmice saopšteno da je, po podacima PU, prosječna bruto zarada u januaru 2019. 652, februaru 637, a martu 714 eura, što je niže od podataka koje saopštava Monstat.
“Imajući u vidu da je misija PU da naplaćuje javne prihode, jasno je zbog čega objavljuju samo prosječnu zaradu za koju su plaćeni porezi i doprinosi. Poreze i dopinose koji nijesu plaćeni PU prepoznaje kroz poreski dug, pa stoga osnovicu, odnosno zaradu za koju su obračunati porezi i doprinosi, ali ne i plaćeni, ne uključuje u obračun prosječne bruto zarade. To znači da se, sa stanovišta obaveza PU, podatak o prosječnoj bruto zaradi može smatrati tačnim s ciljem evidencije onih koji izmiruju obaveze, ali ne može se smatrati tačnim odnosno potpunim i za potrebe obračuna zvanične statistike prosječne zarade, shodno međunarodnoj metodologiji. Stoga, Monstat u obračunu prosječne zarade uzima u ozbir zaradu koju je poslodavac isplatio zaposlenom, bez obzira na to da li je platio poreze i doprinose i da li je u potpunosti prijavio PU”, ukazala je Radojević.
Portal Investitor je ranije pisao o tome da je zapravo medijalna plata realni pokazatelj primanja u Crnoj Gori, a koju ne računa ni Monstat ni Poreska uprava.
Detaljnije o tome čitajte u posebnoj priči:
Evo zašto nam Monstat ne računa medijalnu, već prosječnu platu
