Centralne banke ponovo kupuju zlato
Zlato je poput mini suknje, periodično se vraća u modu i ponovo postaje hit, iako su ga brojni ekonomisti prethodno više puta otpisali kao „relikt barbarstva“, koji nema ni svrhu ni budućnost u modernom svijetu finansija.
No, kako piše Biznis i finansije, suočeni sa neizvjesnom budućnošću, centralni bankari u zlatu ipak vide svojevrsnu „polisu osiguranja“.
Novu zlatnu groznicu predvode Rusija i Kina, kako bi smanjile učešće američkog dolara u svojim deviznim rezervama, dok u Italiji, koja je po količini zlatnih rezervi na trećem mjestu u svijetu, aktuelna vlast pokušava i formalno prenijeti vlasništvo nad zlatnim rezervama sa centralne banke na vladu.
U prošloj godini, na globalnom nivou centralne banke kupile su 651 tonu zlata, što je rekordna količina u poslednjih nekoliko godina, a novu zlatnu groznicu predvode Rusija i Kina čije centralne banke punom parom kupuju zlato, dok istovremeno smanjuju učešće američkog dolara u svojim deviznim rezervama.
U slučaju Rusije, ovo i nije preveliko iznenađenje jer suočena sa sankcijama SAD, de-dolarizacija je zvanična politika, kako bi se smanjila ukupna zavisnost ruske ekonomije od dolara i međunarodnog finansijskog sistema koji je, praktično, pod efektivnom kontrolom SAD.
Na sceni je promjena trenda, jer krajem devedesetih, dominiralo je uvjerenje da su dani zlata odbrojani i centralne banke Velike Britanije, Kanade i niza drugih zemalja su rasprodavale svoje zlatne rezerve, samo da ih se riješe. Ekstremni primjer je Kanada, koja je tokom poslednjih desetak godina rasprodala svoje kompletne zlatne rezerve, dok je Velika Britanija sa 588 tona, koliko je imala 2000. godine, smanjila rezerve na 310 tona 2008. godine i ostala na tom nivou do danas.
