Kako je Crna Gora izgubila vodeću poziciju po stranim direktnim investicijama u regionu

Izvještaj Konferencije Ujedinjenih nacija (UN) o trgovini i razvoju pokazuje da su prošle godine strane direktne investicije porasle u svim državama regiona, osim u Crnoj Gori. Prema podacima UN-a, 490 miliona dolara stranih investicija čak 12 odsto manji investicioni prihod u odnosu na 2017. godinu kada je taj iznos dostigao 557 miliona dolara.

U Centralnoj banci Crne Gore drugačije računaju. Prema njima je priliv stranih investicija u prošloj godini bio 858 miliona eura, što je 30 odsto više u odnosu na 2017. Ipak, ne spore da je bilo značajnog odliva što je objašnjava i podatak UN-a.

Nekada je Crna Gora bila lider po prilivu stranih investicija po stanovniku, ali su su u međuvremenu i zemlje regiona aktivnije uključile u privlačenje ulagača.

“Ne bismo rekli da je tu smanjena sklonost ka investiranju u Crnoj Gori nego je to prosto posljedica odluka investitora koji trenutno investiraju kod nas. Na prvom mjestu je bio odliv po osnovu reprivatizacije Elektroprivrede u iznosu od 130 miliona eura, koji je odnio četvrtinu ovog odliva i došlo je samo do promjene vlasništva jedne kompanije koja profitabilno posluje i koja će bez obzira na ovu promjenu u vlasništvu dovesti do kontinuiteta poslovanja”, kazala je za TV Vijesti Marijana Mitrović iz CBCG.

Pored toga, prema njenim riječima, prošle godine je otplaćeno 177 miliona interkompanijskog duga, odnosno vraćena je pozajmica matičnim kompanijama, a trećina odliva odnosi se na investicije crnogorskih građana i kompanija.

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ukazuje da prva polovina ove godine u odnosu na prethodnu potvrđuje nastavak trenda odliva novca.

“Na kraju aprila je oko 213 miliona došlo novih SDI. Međutim, izašlo je više od 20 miliona I u krajnjem efekat je 6 procenata manji u odnosu na prethodnu godinu. On se veže i može se vezati za tinjajuću krizu iz našeg bankarskog sektora, koja je posljedica gubitka povjerenja u rad CB u kvalitet rada Centralne banke I u kvalitet odlučivanja CB. Da li će se to potvrditi u drugom dijelu godine, vidjećemo, ali u krajnjem efekat na BPF još uvijek nije zabrinjavajući”, rekla je Kasalica.

U DPS-u ove podatke, kako su objasnili TV Vijesti nisu mogli da komentarišu zbog prezauzetosti i brojnih obaveza. Za Građanski pokret URA opadanje stranih direktnih investicija je posljedica kompletno loše situacije u državi.

“To samo pokazuje nestručnost i nespremnost vladajuće većine da poboljša crnogorsku ekonomiju I radi na njenom kontinurianom unapređenju”, kazala je Valerija Saveljić iz GP URA.

Raško Konjević i Socijaldemokratske partije (SDP) ocjenjuje da bolje od bilo kakvih podataka o investicijama govori životni standard građana.

“Bez obzira na i dalje značajan iznos stranih investicija koje dolaze u CG, obični građani ne osjećaju kroz svoj životni standard multiplikaciju onoga što bi trebalo da se desi, a trebalo bi da se desi povećanje prosječnih zarada”, rekao je Konjević.

Zato Mila Kasalica ima konkretan predlog.

“CG nakon jačanja povjerenja ili povraćaja povjerenja u rad udarnihnsittucija sistema, mora da jača ekonomsku politiku koja će se baviti kreativnim razvojim inicijativama, koja neće biti slika i prilika rentijerstva kako u privredi, tako i u dolasku stranaca”, kaže Kasalica.