Lučić: Nijesmo zainteresovani za preuzimanje Telenora, završili smo s akvizicijama u Crnoj Gori

M:tel je za 12 godina uložio preko 300 miliona eura u razvoj poslovanja u Crnoj Gori, čime je postao jedan od vodecih investitora u zemlji, izjavio je izvršni direktor kompanije Podgorica Vladimir Lučić u intervjuu Pobjedi.

Istakao je da je važno napomenuti da su direktne investicije vlasnika M:tela Podgorica 122 miliona eura, a ostalo je sama firma investirala.

„Ono što je bitno za Crnu Goru je da smo izgradili optičku infrastrukturu koja omogućava optički brz internet za preko 80 odsto domaćinstava. Time smo ovu zemlju stavili u rang razvijenih zemalja u ovoj telekomunikacionoj oblasti, naveo je Lučić.

Kako je M-tel Podgorica poslovao u prošloj i prvoj polovini ove godine?

Prošla godina je bila nastavak uspješnog poslovanja M:tela. Prihod nam je porastao šest odsto, operativna dobit je bila veća 13 procenata, a profit 20 odsto. Iako su tek izašli razultati za prvu polovinu ove godine može se sa zadovoljstvom konstatovati da nastavljamo trend rasta prihoda i to pet odsto, kao i operativne dobiti za preko deset procenata. Posebno ohrabruje i rast korisničke baze u svim segmentima poslovanja.

Prema podacima EKIP-a, probili ste se u mobilnoj telefoniji na prvo mjesto. Kako ste uspjeli i da li ste zadovoljni tržišnim ucešćem u broadbendu i pružanju usluga interneta i fiksne telefonije?

Moram da kažem da smo izuzetno ponosni na ovu činjenicu. Mislim da ne postoji situacija u svijetu da je treći operator, koji je ušao na tržište kada je već broj korisnika prelazio 100 posto stanovništva, došao do prvog mjesta u tržišnom učešću.

Ono što nas posebno raduje što je rast prije svega ostvaren u postpejd i biznis korisnicima što pokazuje pozitivnu promjenu prema brendu M:tela kao pouzdanom partneru i za poslovne i biznis korisnike.

Moram da istaknem da nas tržišno učešće u internetu i TV segmentu takođe uvjerava da možemo doći ubrzo do prve pozicije i u tom segmentu. Naime u tržišnom učešću fiksnog interneta prešli smo 40 odsto, a u TV segmentu 33 procenta.

Moram da istaknem da smo ovo uspjeli zbog velikih investicija u kvalitetnu mrežu, ali prije svega zbog zaposlenih u M:tel-u. Sa ponosom mogu da kažem da sada imamo preko 400 zaposlenih i da je to tim koji je u suštini pobijedio utakmicu na terenu.

Iskoristio bih ovaj intervju da im se zahvalim što ovih 12 godina igraju telekomunikacionu utakmicu na vrhunskom nivou.

Kakvi su planovi?

Planovi su prije svega da transformišemo našu kompaniju ka digitalnim servisima i multimediji tj. ka novim izvorima prihoda, a da budemo lider u klasičnim telekomunikacionim uslugama. To nam nije samo cilj u Crnoj Gori, već i u cijeloj grupi. Transformacija telekomunikacione kompanije je potrebna kako bi se ušlo u korak sa novim trendovima koje je nametnuo internet.

Da li je tačno da ste zainteresovani za kupovinu Telenora Crna Gora?

Nijesmo zainteresovani za akvizicije u Crnoj Gori. Sada nam je glavni fokus na akvizicije u Srbiji.

Koliko ste zadovoljni rezultatima Digitalne fabrike i inače korištenjem digitalizacije u crnogorskoj privredi?

Digitalnom fabrikom smo izuzetno ponosni. To je postalo kultno mjesto gdje se skupljaju mladi ljudi sa kreativnim idejama, ali mi je veoma drago što i predstavnici Vlade kao i stranih ambasada koriste ovo mjesto za promovisanje digitalnih projekata. Samim tim prvi dio plana smo ispunili. Drugi dio je da pronađemo neku dobru start up ideju koju bi podržali i ušli u svjetsku utakmicu.

Potuno sam ubijeđen da ćemo u sljedećih pet godina pronaći bar jednu ideju koju ćemo pretočiti u servis, koji će na svjetskom tržištu biti prodat za više od 100 miliona eura.

Kako ocjenjujete uslove poslovanja na crnogorskom tržištu telekomunikacija u svjetlu činjenice da je svjetski trend smanjivanje broja operatera?

Telekomunikacione firme se nalaze u fazi transformacije. Zato se smanjuje broj infrastrukturnih operatora jer se profitna margina u ovoj sferi biznisa značajno smanjila. Sa druge strane imate primjer novih velikih internet igrača kao Amazon, Alibaba, Google, Facebook i drugi koji su počeli da zarađuju stotine milijardi preko naše infrastrukture.

Zato se telekomunikacioni operatori moraju transformisati i pronaći nove izvore prihoda, tj. uzeti dio prihoda velikim igračima.