Poštuju li njemačke firme prava radnika u inostranstvu

Njemačka vlada želi da sazna u kojoj mjeri njemačke firme poštuju ljudska prava svojih radnika u inostranim pogonima.

Zato upravo sprovodi veliku anketu među takvim firmama – doduše, njihovo učešće je na dobrovoljnoj bazi, javlja DW.

Branša o kojoj se najčešće negativno izvještava kada je riječ o ljudskim pravima jeste tekstilna industrija koja ima pogone u azijskim zemljama.

Ministarstvo spoljnih poslova je pokrenulo pismenu anketu koja će trajati do prvih dana oktobra. Jedan službenik Ministarstva je rekao da je zahtjev upućen firmama da učestvuju u anketi bio „snažan“ – ali da firme na kraju same odlučuju hoće li se uključiti u nju. Doduše, firme kojima je „zahtjev“ za učešće upućen, odabrane su metodom slučajnog izbora.

„Njemačka i njena privreda u posebnoj mjeri profitiraju od globalizacije“, rekao je ministar spoljnih poslova Haiko Mas (SPD) pred početak ankete: „Zato imamo i posebnu odgovornost da zaštitimo ljude koji rade u našim lancima proizvodnje i isporuke robe“.

Vlada od preduzeća u ovoj anketi želi da sazna da li preduzeća, na primjer, u svojim smjernicama za rad imaju odredbe o zaštiti ljudskih prava ili postoji mehanizam zaštite radnika koji se žale.

Anketa se sprovodi zbog toga što su posljednjih godina više puta mogle da se čuju glasne kritike zbog angažovanja djece u radu ili preniskih nadnica za radnike u fabrikama tekstila u Bangladešu.

Njemačka vlada je 2016. donijela Nacionalni akcioni plan čiji je cilj da 2020. godine najmanje polovina svih preduzeća u Njemačkoj sa više od 500 radnika dokazano ispunjava osnovne elemente staranja o ljudskim pravima. Centralni dio tog akcionog plana je ova anketa.

Sama preduzeća su na anketu reagovala – kritikom: „Čitav postupak je od samog početka bio kvaran, a sada preduzeća moraju da odgovaraju i na pitanja koja nemaju nikakve veze sa zahtjevima formulisanim u Nacionalnom planu“, rekao je novinskoj agenciji dpa Uve Mazura, direktor Opšteg uruženja njemačke tekstilne i modne industrije: „Ne može biti da mi kao njemačka industrija sa najvišim svjetskim ekološkim i socijalnim standardima stalno bivamo predstavljani kao da ne vodimo računa o ljudskim pravima. A nije tako – naprotiv“.

Iako se mnoga njemačka preduzeća sama obavezuju na poštovanje standarda ljudskih prava, ta obaveza ne važi za firme koje rade za njih u inostranstvu. Početkom jula, organizacija Oksfam je optužila njemačke lance samoposluga da u njihovim pogonima i dalje postoje „patnje, izrabljivanje i diskriminacija“.

U proljeće 2020. godine, anketa bi trebalo da bude ponovljena i poslije toga bi trebalo da budu objavljeni njeni konačni rezultati. Na osnovu njih će biti odlučeno da li će biti potrebne dalje mjere kako bi bilo garantovano poštovanje ljudskih prava u privredi – i kako bi one trebalo da izgledaju.

Njemačka preduzeća posluju širom svijeta – stalne delegacije njemačke privrede postoje u 90 zemalja, dok ukupan broj bilateralnih trgovinskih komora iznosi 130.

Prema izjavi potpredsjednika njemačko-srpske privredne komore Bojana Predojevića iz 2018. godine, njemačke firme u Srbiji zapošljavaju oko 45.000 ljudi.