Koje su zamke uvođenja nacionalne penzije
Ministarstvo rada i penzionog sistema Hrvatske najavilo je uvođenje nacionalne penzije, a pravo na nju, prema tom predlogu, ostvarili bi oni koji nikada nijesu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina. U toku je formiranje velike radne skupine, a prve isplate nacionalnih penzija očekuju se za dvije godine.
Svaka treća osoba u Hrvatskoj starija od 65 godina mjesec preživljava s manje od 2500 kuna (oko 340 eura). Nacionalnu penziju primali bi oni koji nemaju pravo na penziju. U Sindikatu penzionera već 20 godina zauzimaju se za uvođenje, kako je nazivaju – “socijalne penzije”, iako, tvrde, ta mjera neće riješiti problem siromaštva, piše HRT a prenosi Poslovni dnevnik.
“Hoće li se s nekakvim mizernim iznosom od 1000 kuna, 950 kuna (manje od 150 eura) uspjeti zaustaviti naglo siromašenje i bujajuće siromašenje starijih osoba, po čemu smo po riziku od siromaštva i socijalne isključenosti među četiri najgore zemlje u Evropskoj uniji”, pita Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Socijalna pomoć danas iznosi 920 kuna. A penzioner s 15 godina radnog staža prima 1019 kuna (oko 137 eura) penzije.
“U ovom trenutku je prerano govoriti o finansijskom okviru iznosa penzije. Ono što možemo potvrditi su nekakve projekcije o tome da postoji maksimalna skupina od 53.000 ljudi koje će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati primanja pa ćemo na osnovu toga pokušati korigovati i iznose”, smatra ministar rada i penzionog sistema Josip Aladrović.
Profesor Željko Potočnjak s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu za HRT je kazao da treba postaviti jasna ograničenja kako se ovom mjerom ljude ne bi podsticalo na nerad.
“Problem je u tome da se ideja nacionalne mirovine odnosno nultog stupa u penzionom trenutku javila se u trenutku kada smo išli u smjeru jačanja zavisnosti penzije od rada i zarada. Ideja je bila da u penzionom sistemu treba pojačati to da oni koji više rade, duže rade, više plaćaju u penzioni imaju više penzije. Nažalost, mi s tom temeljnom idejom nijesmo uspjeli. Sada imamo 60-70 odsto penzionera po nekim socijalnim kriterijima, rekao je Potočnjak.
Rekao je kako se tu javila potreba da se grupi ljudi nijesu ostvarili penziju omogući nekakvo socijalno davanje.
“U tom smislu je to opravdani mehanizam, no treba ga staviti u kontekst onoga šta se događa s našim penzionim sistemom. Imamo veliki penzioni sistem s malim brojem uplatioca i s puno socijalnih transfera. Jasno da u sistemu gdje imate vrlo negativan odnos između radnika i penzionera da ne možete imati neke ozbiljno visoke penzije. U tom smislu naročito treba paziti da to ne bude još jedan znak za destimulisanje ljudi da rade, da štede, da plaćaju doprinos. Jer ako ćete reći ‘mi ćemo svima podijeliti penzije’ ljudi će to shvatiti pa zašto bih radio ako ću tako i tako dobiti penziju”, smatra Potočnjak.
Upozorava da kod nacionalnih penzija treba paziti i da ne zadiru u porodični zakon. Podsjeća da u tom zakonu stoji da se djeca moraju brinuti o roditeljima, kao i supružnici jedni o drugima te da se time ne učini sistem socijalne pomoći besmislenim.
