Komšije prave strategiju za razvoj vještačke inteligencije: Moramo pripremiti građane da će neka zanimanja nestati
U roku od 60 dana Hrvatska bi trebalo da dobije prvu nacionalnu strategiju razvoja vještačke inteligencije (AI). U pitanju je, kako piše Poslovni dnevnik, dokument koji je nužno donijeti ako Vlada želi da privatnim i javnim firmama i državnoj upravi, otvori put do više od 2,5 milijardi eura subvencija namijenjenih isključivo podsticanju primjene AI-a.
Uz razvoj superračunara (2,7 mlrd. eura), upravo su subvencije za AI najobilniji novi izvor “besplatnih” sredstava za visokotehnološki razvoj u EU do 2027.
Vlado Rendulić, član Uprave APIS IT-ja i član radne grupe za izradu strategije plan Vlade otkrio je u srijedu na HUP-ovom predstavljanju dokumenta “Potencijal vještačke inteligencije za Hrvatsku”.
“Ne mogu govoriti u ime Vlade, a formalno nijesam ni predstavnik Ministarstva ekonomije, ali kao neko ko je upućen u tok i razvoj tog dokumenta mogu reći da će predlog nacionalne strategije AI-ja biti gotov do kraja novembra”, kaže Rendulić.
Mjesto i trenutak njegove objave nijesu slučajni. HUP je odlučio da objavi dokument o potencijalu AI-ja, jer je Vlada na izradu prve hrvatske AI strategije pozvala sve segmente društva osim privatnih preduzetnika.
Ministar ekonomije Darko Horvat najavio je da će strategija biti gotova do sredine godine, a iako je rok probijen, poslodavcima nije data informacija kako se i kojim tempom radi na njoj. Štaviše, na predstavljanju u HUP-u je najavljen dolazak državnog sekretara Ministarstva ekonomije Marija Antonića, ali se pojavio Vlado Rendulić, koji, između ostalog, ima bogato iskustvo u kriznom menadžmentu.
Rendulić je dodao da Vlada po EU preporukama radi plan ulaganja i konkretnih akcija po pitanju AI-ja. Kad inicijalni dokument bude gotov, tvrdi, otvoriće se rasprava i s privatnim sektorom. U HUP-u su vrlo skeptični, razloga je mnogo. Vlada se Unijinom AI partnerstvu priključila tek u julu, kao jedna od tri posljednje članice koje su pokazale interes, a čemu su prethodile oštre kritike iz ekonomije.
A onda je prije nedjelju dana IMD objavio da je Hrvatska na globalnoj ljestvici digitalne konkurentnosti pala za čak sedam mjesta i sad je 51. U uvodu HUP-ovog AI dokumenta, Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehniku i predsjednik udruženja HUP-ICT-a navodi da je digitalna ekonomija još prije tri godine činila 5% hrvatskog BDP-a (težila 18 mlrd. kuna), a da bi do 2025. po procjeni McKinseyja mogla narasti na 16% BDP-a (80 mlrd. kuna). No, to zavisi od rasta produktivnosti, tj. o AI-ju.
“Naprednim digitalnim tehnologijama biće moguće automatizacija do 52% svih radnih sati u Hrvatskoj”, navodi Drilo.
Poslodavci su uvjereni da je to jedan od primjera zašto se s AI strategijom kaska.
Milan Račić, suosnivač i direktor razvoja hrvatskog robotičkog startupa Gideon Brothersa kaže da kod AI-ja postoje i teme koje političari ne vole.
“Moramo biti iskreni i reći građanima da zbog AI-ja nekih radnih mjesta više neće biti, treba ih na to pripremiti, ponuditi im novu perspektivu, a ne ćutati o tome! Mislim da je razvoj AI-ja veći i od nove generacije komunikacija, jer ulazi u sve operacije i sve procese”, zaključuje Račić.
