Grčka se danas zadužuje jeftinije od Francuske. Prije 14 godina bila je pred slomom
Grčka, zemlja koja je prije četrnaest godina bila u središtu evropske dužničke krize, danas na tržištu desetogodišnjih obveznica prolazi povoljnije od Francuske. Preokret pokazuje da investitori, osim veličine duga, sve više vrednuju njegovu održivost, budžetske rezultate i sposobnost države da kontroliše buduće zaduživanje.
Prema podacima koje prenosi Euronews, prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice kreće se oko 4,50 odsto, dok je na grčke oko 4,28 odsto. Razlika od 0,22 procentna poena, odnosno 22 bazna poena, mala je po veličini, ali značajna kao signal promjene povjerenja investitora.
U martu 2012. prinos na grčke desetogodišnje obveznice dostizao je gotovo 40 odsto, dok je francuski bio ispod tri odsto.
Tržišni prinosi odražavaju uslove trgovanja obveznicama i utiču na cijenu novog zaduživanja države. Oni, međutim, nijesu isto što i prosječna kamata koju država plaća na cjelokupan postojeći dug.
Grčki dug je veći, ali se kreće u povoljnijem smjeru
Na prvi pogled, prednost Grčke djeluje neočekivano. Francuska ima znatno veću i raznovrsniju ekonomiju, dok je grčki javni dug i dalje osjetno viši u odnosu na bruto domaći proizvod.
Prema podacima iz analize Euronewsa, na kraju prvog kvartala 2026. grčki dug iznosio je 143,5 odsto BDP-a, a francuski 117,6 odsto.
Međutim, važna razlika je u trendu: udio grčkog duga u BDP-u za godinu dana smanjen je za 9,4 procentna poena, dok je francuski porastao za približno četiri poena.
Prema projekcijama Evropske komisije koje prenosi Euronews, grčki dug bi do 2027. mogao pasti na 134,4 odsto BDP-a, dok se za Francusku očekuje rast iznad 120 odsto.
Budžetski rezultati dodatno objašnjavaju promjenu na tržištu. Grčka je 2025. završila sa suficitom od 1,7 odsto BDP-a, dok je Francuska zabilježila deficit od 5,1 odsto.
Francuski ministar finansija Roland Lescure saopštio je 11. septembra da je prognoza ovogodišnjeg rasta smanjena sa 0,7 na 0,5 odsto i da ciljani deficit od pet odsto BDP-a više nije dostižan. Nova procjena deficita tada nije objavljena.
Zašto je grčki dug lakše servisirati
Veliki dio objašnjenja nalazi se u strukturi grčkog duga.
Značajan dio obaveza Atine potiče iz evropskih programa finansijske pomoći. Ti krediti imaju duge rokove otplate i povoljne kamatne uslove, pa je država manje izložena potrebi da često zamjenjuje stari dug novim, skupljim zaduživanjem.
Euronews, pozivajući se na grčku agenciju za upravljanje javnim dugom, navodi da je prosječni rok dospijeća duži od 18 godina, a prosječni godišnji trošak duga krajem juna iznosio je 1,94 odsto. Gotovo cjelokupan dug ima fiksnu kamatnu stopu.
Grčka zato rast tržišnih kamata osjeća sporije nego što bi se moglo zaključiti samo na osnovu visine njenog duga.
Francuska je izloženija postepenom poskupljenju refinansiranja. Obveznice emitovane u periodu veoma niskih kamata dospijevaju, a država ih zamjenjuje novim zaduživanjem po nepovoljnijim uslovima.
Prema Reutersu, francuski izdaci za kamate ove godine trebalo bi da dostignu 65 milijardi eura, oko 4,5 milijardi više nego što je planirano.
Pariz tržištu nudi mnogo više obveznica
Na prinose utiču i ponuda i potražnja.
Prema analizi Euronewsa, Francuska u 2026. planira emisije obveznica vrijedne 310 milijardi eura, dok grčki plan iznosi osam milijardi eura.
Atina istovremeno planira prijevremenu otplatu približno 13 milijardi eura duga, oslanjajući se na gotovinske rezerve koje se približavaju iznosu od 40 milijardi eura.
Apsolutni iznosi nijesu neposredno uporedivi zbog različite veličine ekonomija. Ipak, obim novih emisija utiče na tržišnu ravnotežu: veća ponuda obveznica može zahtijevati veći prinos kako bi privukla dovoljan broj kupaca.
Grčkoj u prilog idu manja potreba za tržišnim finansiranjem i prijevremene otplate, koje dodatno podržavaju povjerenje u upravljanje javnim finansijama.
Politička neizvjesnost povećava francuski trošak
Investitori procjenjuju i koliko je vjerovatno da će vlada sprovesti mjere potrebne za stabilizaciju duga.
Francuskoj taj zadatak otežavaju političke podjele i slab ekonomski rast. Dogovor o smanjenju rashoda ili povećanju prihoda teško je postići, a odlaganje odluka produžava period visokih deficita.
Grčka, nasuprot tome, nakon dugog perioda reformi i budžetskog prilagođavanja bilježi povoljniji smjer javnih finansija. Povratak u investicioni kreditni rang dodatno je ojačao njenu poziciju kod ulagača.
To ne znači da su grčki ekonomski problemi nestali, već da tržište prepoznaje napredak u sposobnosti države da upravlja dugom.
Francuska nije „nova Grčka“
Niži prinos na grčke obveznice ne znači da je Francuska pred scenarijem koji je Atina proživjela tokom dužničke krize. Francuska raspolaže velikom ekonomijom, snažnom poreskom bazom i razvijenim finansijskim tržištem.
Preokret, ipak, pokazuje da ekonomska veličina i raniji ugled nijesu dovoljni da obezbijede povoljnije finansiranje.
Investitori nagrađuju smanjenje udjela duga, održive budžete i predvidljivu otplatu. Rastući deficiti i politička neizvjesnost podižu cijenu zaduživanja čak i najvećim ekonomijama.
