IRF-ov garantni fond: Podrška za početnike u biznisu

Investiciono-razvojni fond (IRF), koji je od osnivanja u crnogorsku privredu investirao oko 998 miliona eura, uskoro kreće sa garantnim fondom koji je namijenjen preduzetnicima koji su na početku, najavio je predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević.

On je Pobjedi kazao da su garantne šeme namijenjene onima koji imaju sve uslove za realizaciju projekta, a ne mogu u potpunosti da obezbijede kolateral.

Vukčević je istakao da se IRF, iz godine u godinu, trudi da direktno podstiče rast investicione aktivnosti i kreiranje konkurentnih uslova na tržištu koji motivišu pojedince, preduzetnike i upravljačke strukture preduzeća da osmišljavaju nove ideje za osnaživanje poslovanja.

“Osim toga, kreiranjem diversifikovanog portfolija kreditinih linija, kao i adekvatnog edukativnog programa, daje se direktna podrška kreiranju i realizaciji novih preduzetničkih ideja, a samim tim i novom zapošljavanju”, kazao je Vukčević.

On je rekao da je IRF od osnivanja do kraja septembra plasirao 997,6 miliona u crnogorsku privredu.

Kako je naveo Vukčević, za posljednjih devet mjeseci IRF je finansirao projekte vrijednosti 173,9 miliona eura, što je 21 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Ovaj rezultat pokazuje da smo za devet mjeseci ostvarili 96,6 odsto godišnjeg plana, i to kroz finansijsku ponudu od 33 kreditne linije”, kazao je on.

U ponudi, kako je dodao, imaju različit asortiman tih kredita, koji su fokusirani na to da kredit mogu dobiti i početnici u biznisu, ali i postojeća preduzeća, koja imaju u planu da kroz svoje potencijale prerastu iz mikro u mala preduzeća ili ona preduzeća koja spadaju u mala da mogu prerasti u srednja.

Vukčević je kazao da je njihov prioritet u ovoj godini podrška razvoju preduzetništva sa ciljem da se podstaknu i podrže svi održivi projekti vezani za otpočinjanje privatnog biznisa nezaposlenih osoba.

“Planom za sljedeću godinu zadržaćemo isti trend uspješnosti poslovanja i nastaviti sa povoljnim uslovima kreditiranja. Biće obezbijeđena i sredstva za ciljne grupe kojima se nude i beskamatne kreditne linije – za visokoškolce, tehnološke viškove i start-ap biznise gdje su nosioci žene”, naveo je on.

Vukčević je dodao da će biti razvijene garantne šeme i da će nastojati da mladima budu dostupna finansijska sredstva, da direktno doprinesu podsticanju kreiranja novih potencijala, unapređenju postojećih, otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju konkurentnih uslova na tržištu.

Na pitanje kakvi su rezultati u dijelu stvaranja uslova za veće zapošljavanje, Vukčević je odgovorio da je kompletna investiciona aktvnost usmjerena ka otvaranju novih i očuvanju postojećih radnih mjesta koje će rezultirati unapređenjem kvaliteta života u Crnoj Gori.

“Samo tokom prošle godine, finansiranjem ukupno 412 projekata, otvoreno – sačuvano je 7.245 radnih mjesta”, precizirao je on.

Upitan kakva je situacija u IRF-u kada su u pitanju krediti čija otplata kasni, Vukčević je naveo da IRF u skladu sa poslovnom politikom i te kako vodi računa na koji način će plasirati sredstva.

“U prilog tome govori i rezultat – procenat loših plasmana (NPL) na kraju prošle godine je 1,8 odsto kada su u pitanju dani kašnjenja, a 3,7 odsto po klasifikaciji Centralne banke (CBCG). U strukturi NPL-a najčešće učestvuju poljoprivrednici, ali mi ipak uspješno obavljamo finansiranje tih projekata u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede”, naveo je on.

Vukčević je dodao da stručne službe IRF-a konstantno prate klijente, prije, u toku i nakon realizacije investicije, što pomaže da održavaju stalni kontakt i djeluju preventivno, u slučaju gdje za to ima potrebe.

On je najavio da će COSME projekat uskoro početi sa realizacijom.

Stara tema: Da li nam je potrebna državna razvojna banka

Na pitanje da li je potrebno formiranje razvojne banke, Vukčević je odgovorio da postoje razlozi za i protiv i da treba napraviti detaljnu analizu na osnovu koje treba donijeti odluku.

“Ukoliko bi IRF prerastao u razvojnu banku i ako bi ta banka sprovodila sve aktivnosti kao poslovne banke, od davanja kredita, preko depozita do vršenja platnog prometa, to bi automatski značilo i povećanje troškova”, kazao je on.

Vukčević je dodao da bi u toj varijanti bilo upitno plasiranje kreditnih sredstava po uslovima po kojima IRF sada plasira novac.

“Zato je zaista neophodno da se uradi studija izvodljivosti koja bi trebalo da odgovori da li je Crnoj Gori potrebna još jedna banka”, zaključio je Vukčević.