Umjesto podgoričkog Dedinja, niče novi City kvart
Zahvaljujući izmjenama Vladinog planskog dokumenta, građevinska kompanija „Čelebić“ će na podgoričkom brdu Mihinja moći da gradi dvostruko više stanova za tržište nego ranije. Na ovaj način je dodatno povećana vrijednost nekada državnog zemljišta koje je ova kompanija kupila bez javnog tendera, pokazuje analiza Istraživačkog centra MANS-a, najuticajnije nevladine organizacije u Crnoj Gori.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je početkom novembra stavilo na javnu raspravu izmjene Lokalne studije lokacije (LSL) „Mihinja“, planskog dokumenta koji tretira predmetnu lokaciju koja se nalazi na samom izlazu iz Podgorice, prema Cetinju.
Ovo područje široj javnosti postalo je poznato nakon što je MANS ranije ove godine otkrio da je “Čelebić” na brdu Mihinja kupio blizu 170 hiljada kvadrata državnog zemljišta, bez prethodno raspisanog tendera i, kako tvrde, po cijeni koja je bila daleko ispod tržišne.
Svega nekoliko mjeseci nakon što se uknjižila na državnim parcelama, kompanija „Čelebić“ je inicirala izmjene plana za to zemljište, kako se i u navodi u Odluci o izradi izmjena i dopuna Lokalne studije lokacije „Mihinja“, usvojenoj na sjednici Vlade u oktobru prošle godine. Tada je kao razlog za izmjene plana naveden zahtjev Čelebića da se “kroz izradu novog planskog rješenja uradi detaljna izrada na predmetnim parcelama kako bi se definisali uslovi, smjernice i urbanistički parametri za realizaciju planskog rješenja bez sprovođenja konkursa“. Osim toga, kompanija je tražila da se na urbanističkim parcelema na kojima posjeduje zemljište izvrše određene korekcije, kako se navodi u dopisu koji su uputili MORT-u.
Nakon prve, Vlada krajem godine usvaja još jednu odluku , kojom se tada predviđa izmjena cijelog plana.
Ipak, analiza nacrta novog plana pokazuje da se najveće promjene odnose upravo na parcele koje je “Čelebić” otkupio od države, napisao je Lazar Grdinić iz MANS-a.
Na najvećoj parceli u zahvatu plana „Čelebić“ bi mogao, ukoliko se plan usvoji, da gradi zgrade sa suterenom, prizemljem i četiri sprata (S+P+4), dok je važećim planom dozvoljena izgradnja objekata sa jednim spratom (S+P+1).
Dio plana označem plavom bojom pokazuje da će se samo na zemljištu kompanije “Čelebić” graditi objekti sa devet stanova
Da se iza ovih izmjena krije zaštita interesa kompanije “Čelebić”, potvrđuje se i u samom dokumentu gdje se navodi da je na parcelama te kompanije neophodno “povećati gustinu stanovanja, kako bi se postigao osnovni nivo ekonomske opravdanosti za izgradnju”. Tako se, na dvije urbanističke parcele na kojima kompanija „Čelebić“ posjeduje najveću površinu zemljišta, nacrtom predviđa izgradnja 800 stanova, u odnosu na sada dozvoljenih 350.
Takođe, umjesto sada dozvoljene izgradnje 81 hiljade m2 stambenog prostora, novim planom predviđa se građenje 169 hiljada m2 stambenog i poslovnog prostora, dok se namjena prostora mijenja iz „stanovanje male gustine“ u „mješovitu“.
Kada je u pitanju ostatak nacrta plana koji pokriva brdo Mihinja, navodi se da je “na sjevernim i sjeverno-istočnim dijelovima, koji se graniče sa površinama namjenjenim poljoprivredi, moguće garantovati ekskluzivnost stanovanja male gustine, stoga se prethodno plansko rješenje u ovom dijelu uglavnom zadržava”.
Kada je „Čelebić“ prošle godine bez tendera od države otkupio 170 hiljada kvadrata zemljišta, ekonomska isplativnost urbanističkog plana za brdo Mihinja nije se dovodila u pitanje. „Ideja je da sagradimo selo individualnog stanovanja po ugledu na slična u razvijenim djelovima Evrope. Riječ je o razrađenom konceptu stanovanja u maksimalno prirodnom okruženju sa dostupnim sadržajima koji upotpunjuju ovakav stil života (igrališta, šetališta, zelenilo i sl…)”, naveli su tada iz ove kompanije.
Na pitanja da li su računali na ove izmjene plana kada su od države kupovali zemljište, te da li su sa kabinetom premijera Duška Markovića imali tim povodom još neku vrstu komunikacije, do objave ovog teksta Istraživački centar MANS-a nije dobio odgovor od kompanije „Čelebić“, navode iz ove nevladnine organizacije.
MANS je, kako dodaju, i ranije upozoravao da su izmjene planske dokumentacije, koje se pokreću neposredno nakon prodaje državne imovine, štetne po javni interes. U ovom slučaju, iznos za koji bi država bila oštećena bio bi jednak razlici između cijene koju je kompanija „Čelebić“ platila za predmetne parcele, i cijene koja je mogla biti dostignuta na javno raspisanom tenderu. Ta razlika i šteta po javni interes postaće još veća ukoliko Vlada izmjenama planskog dokumenta uveća vrijednost Čelebićevih parcela. Javna rasprava za ovaj planski dokument traje do 27. novembra.
