Nordijske banke na udaru kritika MMF-a zbog neuspjeha u borbi protiv pranja novca

Međunarodni monetarni fond (MMF) će sprovesti istragu o mjerama nordijskih banaka i regulatora za suzbijanje aktivnosti pranja novca u tom regionu i zemljama Baltika.

Razlog za ovo je niz navodnih propusta, kako je objavila centralna banka Švedske a prenosi Tanjug.

Nordijske banke našle su se na udaru kritika zbog neuspjeha u borbi protiv pranja novca u regionu Baltika, što je kao posljedicu imalo pad akcija švedskih banaka, Svedbanke i SEB-a, kao i Danske banke, prenosi agencija Reuters.

“Već izvjesno vrijeme se diskutuje o tome da se pozove neko spolja radi analize načina na koji rješavamo, ili ne uspijevamo da riješimo, problem pranja novca u nordijskim i baltičkim zemljama”, rekao je guverner centralne banke Švedske Štefan Ingves.

Aktivnosti u okviru istrage su, kako dodaje, već u poodmakloj fazi, a MMF će početi rad u prvoj polovini 2020. godine.

“Cilj je da se analizira sistem u cjelini i utvrdi da li je naš pristup u nordijskom i baltičkom regionu prema tim problemima racionalan, između ostalog i sa aspekta prekogranične saradnje”, rekao je Ingves.

Vlasti istražuju tvrdnje da su računi Svedbanke i SEB-a u baltičkim zemljama možda korišćeni za pranje novca.

Svedbanka je saopštila da sprovodi internu istragu povodom sumnji u pranje novca.

Danske banka je pod istragom u nekoliko zemalja, uključujući SAD, pošto su preko njene male podružnice u Estoniji realizovane transakcije u vrednosti od 200 milijardi eura u periodu od 2007. do 2015. godine.

Švedska televizija objavila je juče da su SEB-ovi računi u Estoniji možda korišćeni za pranje novca u takozvanoj aferi “Magnicki”, a izvršni direktor SEB-a negirao je bilo kakvu povezanost s pranjem novca.

Ruski advokat Sergej Magnicki uhapšen je 2008. godine nakon što je optužio ruske zvaničnike za veliku poresku utaju. Sljedeće godine umro je u moskovskom zatvoru, nakon što se požalio na loš tretman.