Kupovinom zlata, zemlje kupuju sigurnost
Nema sumnje da je zlato postalo opsesija lidera zemalja Istočne Evrope. Srbija je nedavno kupila devet tona zlata, Poljska je u svoju zemlju povratila 100 tona, a na povećanju “kućnih rezervi zlata” vrlo ozbiljno rade, Mađaska, Slovačka, Rumunija i Turska.
Srbija danas ima nešto više od 30 tona zlata u vrijednosti od 1,3 milijardu eura, prenose beogradski mediji. Do skora je imala 21 tonu, a da Narodna banka Srbije treba da radi na povećanju zlatnih rezervi više puta se moglo čuti iz samog vrha vlasti.
Poljska je svoje zlatne rezerve naglo počela da uvećava prije dvije godine, a prethodne nedjelje vratila je u svoju zemlju oko 100 tona zlata iz Londona iz trezora Engleske banke.
Otprilike polovina imovine Varšave koja je bila u Velikoj Britaniji prebačena je nazad u Narodnu banku Poljske. Guverner Adam Glapinski javno je tih dana govorio da je “zlato simbol snage zemlje” i podsjetio da je BDP Poljske nedavno dostigao maksimalnu vrijednost od fantastičnih 586 milijardi dolara.
Ni premijer Mađarske Viktor Orban ne krije svoje “zlatne” poteze, piše Blic. U martu ove godine centralna banka Mađarske nastavila je da uvećava svoje zlatne rezerve – u zemlju je vratila tri tone zlata iz Londona.
Prethodno, krajem 2018. napravila je presedan i svoje rezerve zlata uvećala za čak 10 puta, sa 3,1 tonu na 31,5 tona. Ova zemlja kupila je tada 2.300 zlatnih poluga i bila je to bila prva njena kupovina zlata od 1986. godine.
Najveće rezerve zlata Mađari su imali početkom sedamdesetih godina – 65 do 70 tona. Odluka o smanjenju rezervi donijeta je deset godina kasnije kada su rezerve svedene na 10 tona, a potom na tri.
