Svjetske cijene hrane na najvišem nivou: Skuplje ulje, meso i šećer
Cijene hrane porasle su u novembru na međunarodnim tržištima na najviši nivo u više od dvije godine a skok je podstaknut poskupljenjem biljnih ulja i mesa, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.
FAO-ov indeks cijena hrane porastao je u novembru 2,7 odsto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječna 177,2 boda. To je njegova najviša vrijednost u periodu od više od dvije godine. U odnosu na novembar prošle godine, cene su više 9,5 odsto, prenosi Index, javlja B92.
Najviše poskupili ulje i meso
U prošlom mjesecu najviše su porasle cijene biljnih ulja, za 10,4 odsto. Glavni “krivac” je skok cijena palminog ulja, podstaknut snažnom uvoznom tražnjom, većom potrošnjom u proizvodnji biodizela i očekivanjima mogućeg nedostatka u sljedećoj godini.
Znatno su porasle i cijene mesa, za 4,6 odsto u odnosu na oktobar, najviše u više od 10 godina. Najviše su poskupjele govedina i ovčetina, takođe zbog snažne uvozne tražnje, posebno iz Kine uoči praznika.
Poskupio je i šećer, 1,8 odsto, zbog učestalih naznaka da će potrošnja u sljedećoj godini nadmašiti proizvodnju, zakočenu pogoršanim uslovima uzgoja na Tajlandu, u Indiji, Francuskoj i SAD.
Cijene mleka gotovo nepromijenjene
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na oktobar, poduprte sezonski manjom proizvodnjom mlijeka u Evropi i stabilnom globalnom tražnjom.
Pale su samo cijene žitarica, za 1,2 odsto, u uslovima žestoke konkurencije vodećih proizvođača i izvoznika pšenice.
FAO je u odvojenom izvještaju o ponudi i tražnji na tržištima žitarica povisio procenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, na rekordnih 2,714 milijardi tona. To bi predstavljalo povećanje za 2,1 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Očekuje se rekordna proizvodnja žitarica
Procjena je povećana zbog neočekivano dobrog roda žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, u Kini, Ruskoj Federaciji i Ukrajini. U FAO procenjuju da će u svijetu ove godine biti proizvedeno 1,433 milijarde tona.
Zbog podignute procjene za Evropsku uniju povišena je i procjena ovogodišnje proizvodnje pšenice, na 766,4 miliona tona. To bi predstavljalo povećanje za 4,8 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Proizvodnja pirinča bi trebalo da se zadrži na prošlogodišnjem nivou od 515 miliona tona.
Solidno snabdijevanje
U sezoni 2019/2020. potrošnja žitarica trebalo bi neznatno da poraste, na 2,709 milijardi tona.
Zalihe bi na završetku sezone sljedeće godine trebalo da iznose 863 miliona tona i time obezbijede solidno snabdijevanje, napominju u FAO.
Globalna trgovina žitaricama trebalo bi da poraste 1,1 odsto u odnosu na prethodnu sezonu, na 416 miliona tona.
