Vlada pregovara o prvom dijelu kredita sa MMF-om

Skupština je juče, glasovima vladajuće koalicije, usvojila rebalans budžeta i odluku o zaduživanju.

Predsjednik parlamenta Ivan Brajović zahtijevao je da se poslanici izjasne juče, zbog hitnosti Vladinih pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

“Moramo se izjasniti o rebalansu i zaduživanju, zbog toga što su sjutra pregovori o jednom dijelu kredita sa MMF-om”, rekao je Brajović na početku jučerašnjeg zasijedanja.

Ministar finansija Darko Radunović ukazao je da su razlozi za rebalans, koji je donijet zbog uticaja epidemije korona virusa na nacionalnu ekonomiju, stvaranje pravnih pretpostavki za dodatno zaduživanje. Prema njegovim riječima, budžetu će ove godine nedostajati 877,5 miliona eura zbog čega Vlada pregovara sa partnerskim i finansijskim institucijama, prenosi CdM.

“Kroz razgovore koje trenutno vodimo i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbijediti oko 500 miliona eura koji će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumulirane fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u narednoj”, kazao je Radunović.

Poslanik Force i potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu poručio je da država mora računati na podršku EU i međunarodne zajednice.

“U ovoj situaciji, naš budžet mora finansirati davanja za socijalu i plate. Bilo koje zaduživanje koje će Vlada vršiti u tom pravcu, mora dobiti podršku u ovom domu. Zaduživanja će biti. Ovo je najrazumnije zaduživanje u ovom momentu, spas je za naše građane, spas od socijalnih problema”, naglasio je Nimanbegu.

Njegov kolega iz BS-a Ervin Ibrahimović poručio je da što prije treba usvojiti treći paket pomoći privredi.

“Na to nas obavezuje ne samo trenutna situacija, nego smo imali prilike da pročitamo izvještaje Sb koja prognozira da će u zemljama Zapadnog Balkana oko 400.000 stanovnika otići u siromaštvo”, naveo je Ibrahimović.

Poslanica DPS-a Žana Filipović ukazala je da će fokus trećeg paketa biti na pomoći lokalnim samoupravama, subvencioniranju zarada u mikro, malim i srednjim preduzećima, kao i pomoći bankarskom sektoru i stvaranju mogućnosti za finansiranje privrede i razvojnih projekata.

Poslanik SD-a Boris Mugoša ukazao je da ključna komponenta trećeg paketa treba da bude jačanje realnog sektora, domaće proizvodnje i smanjenje uvoza. Prema njegovim riječima, prioriteti rebalansa su očuvanje radnih mjesta i održavanje nivoa socijalnih davanja i penzija.

Rebalans predviđa i pad u turizmu od 40 odsto što je oko 450 miliona manje nego prošle godine.

“Pad turizma od 40 odsto u ovom trenutku izgleda suviše optimističan, ali to su projekcije koje su rađene sa najeminentnijim ljudima i iz SB i iz MMF-a. U Hrvatskoj su planirali znatno veći pad nego kod nas. Iz njihovih projekcija sam se uvjerio da oni smatraju da možemo, zbog manje površine i drugih projekcija, bolje da prođemo nego Hrvatska”, rekao je Radunović.

Poslanik DF-a Milutin Đukanović, čija stranka nije sačekala kraj sjednice i glasanje, vjeruje da će pad prihoda u toj djelatnosti biti veći od 70 odsto.

“Ako pretpostavimo da će iznositi toliko, to znači da će nedostajuća sredstva, umjesto 877 miliona, iznositi 1,2 milijarde eura, što znači da će javni dug iznositi više od 100 posto BDP-a”, smatra Đukanović.

I njegov kolega iz SNP-Demosa Neđeljko Rudović tvrdi da će pad u najznačajnijoj grani naše privrede premašiti 40 odsto. On je ocijenio da nećemo uspjeti da zaradimo ni deseti dio prošlogodišnjih prihoda u turizmu koji su iznosili više od milijardu eura.

Poslanik DPS-a Filip Vuković poručio je da MMF i SB nijesu komercijalne, već političke banke, te da ne mogu značajno promašiti u procjenama. Vuković je ocijenio i da je realan pad BDP-a od 6,8 odsto pozitivan u trenutno teškim ekonomskim okolnostima i da ne prelazi svjetski prosjek. On je naglasio i da je stepen zaduženosti Crne Gore, koji će i ove godine biti na prošlogodišnjem nivou od skoro 3,8 milijardi eura, manje važan od rasta BDP-a.

“Ukoliko imamo rast BDP-a moći ćemo da vraćamo i da se zadužujemo. Ukoliko nemamo rast ili manju stopu rasta, onda je to problematično. Mnogo više se vidi iz stavke koliki će nam biti rast u godinama koje dolaze poslije pandemije”, ukazao je Vuković.

Predsjednik Odbora za ekonomiju i poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da svaka kriza predstavlja razvojnu šansu, te da nije pogođen samo turizam.

“Svaka kriza je razvojna šansa. Malo više smo se okrenuli poljoprivredi kao razvojnom resursu. Tu bilježimo iz godine u godinu sve veći uspjeh. Poljoprivreda već sada učestvuje sa skoro deset odsto u ukupnom društvenom proizvodu”, naveo je Sekulić, dodajući da je globalna ekonomska kriza doprinijela manjoj potrošnji energije i nižoj cijeni nafte.

Poslanik SDP-a Raško Konjević ocijenio je da nas čeka duboka kriza. On tvrdi da je reabalans predizborni “da narodu lakše padne kriza”.

Poslanica DF-a Branka Bošnjak takođe smatra da je rebalans predizborna projekcija i da izvorni prihodi ne mogu da pokriju tekuće troškove i transfere.

Njen kolega iz SNP-a Srđan Milić rekao je da u rebalans ne predviđa nijedan cent više od naplate poreskih potraživanja. On je naveo i da se izmjenama budžeta planira smanjenje plata od 0,2 odsto zaposlenima u državnom sektoru.

Prema riječima poslanika LP Andrije Popovića, najvažnije je da ne bude upitna isplata penzija, invalidnina i materijalnih davanja.