Premijer najavio treći paket mjera vrijedan 1,22 milijarde eura

Nakon 280 miliona eura u prvom, i 40 miliona u drugom paketu, treći paket podrške ekonomiji vrijedan je 1,22 milijardu eura i pokriva period od četiri godine, saopštio je premijer Duško Marković.

– Pandemija koronavirusa, pored zdravstvene, uzrokovala je i ekonomsku krizu globalnih razmjera, čiji se negativni uticaj ne može preciznije procijeniti, niti se nažalost danas nazire njen kraj. Nakon što smo veoma uspješno savladali izazove na samom početku epidemije, i u prvim danima njene pojave reagovali adekvatnim mjerama ekonomske podrške privredi i građanima, implementirajući ih tokom prvog i dugog kvartala, naše očekivanje je bilo da ćemo treći paket mjera ipak donijeti u povoljnijem ambijentu od današnjeg. Prvi paket mjera iznosio je 280 miliona eura i dominantno se odnosio na održavanje tekuće likvidnosti, te podršku najugroženijim kategorijama stanovništva – rekao je Marković na konferenciji za medije.

– Drugi set mjera kreiran je u pravcu očuvanja radnih mjesta i stvaranja pretpostavki za brži oporavak naše ekonomije. Za to smo samo do Juna izdvojili oko 40 miliona eura. Već u toku implementacije svih ovih aktivnosti, bili smo svjesni činjenice da trenutak koji živimo prevazilazi domete interventnih mjera koje su na sličan način sprovele i mnoge druge države. Uvidjeli smo i da nam je globalna ekonomska situacija nametnula još veću i zahtjevniju obavezu – obavezu odgovornog, promišljenog i dugoročnog pristupa u ekonomiji i razvoju. Zbog toga će treći paket ekonomskih mjera, koji se priprema već mjesecima, iznositi 1,22 milijarde eura – kazao je on.

Predsjednik Vlade je rekao da je ne manje važno da ćemo do ovolike sume novca i izdvajanja doći na fiskalno održiv način, ne ugrožavajući stabilnost finansijskog sistema, piše Pobjeda.

– Da bi se ovako planirana ekonomska strategija sprovela u djelo, Vlada je pripremila cijeli spektar zakonodavnih intervencija. On podrazumijeva donošenje dva nova zakona: Zakon o inovacionoj djelatnosti; Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija; Ali i suštinske intervencije u smislu izmjena i dopuna još dva važna zakonska teksta: Zakona o porezu na dodatu vrijednost, i Zakona o energetici – kazao je premijer Duško Marković.

Sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja i sve građane

Marković je istakao da će se mjere, ili bolje reći nova ekonomska strategija – protezati u periodu od četiri godine, čime ćemo obezbijediti izvjesnost i predvidivost za privredu, kompanije i preduzetnike, a sljedstveno tome – i sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja, i sve naše građane.

Treći paket mjera obuhvatiće, saopštio je premijer, određene kratkoročne, i posebno dugoročne mjere.

– Namjena kratkoročnih mjera je, kako je naveo, da obezbijede podršku sektoru turizma u iznosu od 83.350.000 eura, podsticaj poljoprivredi i ribarstvu za realizaciju investicija u ukupnom iznosu od 89,4 miliona eura, unapređenje konkurentnosti privrede i to kroz 17 programskih linija i davanjem 10 miliona eura bespovratnih sredstava samo u 2020. godini, podršku privredi kroz subvencionisanje zarada uključujući turizam u ukupnom iznosu od 16,2 miliona eura, podršku najugroženijim kategorijama stanovništva u iznosu od 1,8 miliona eura, naveo je Marković.

– Dakle, u okviru interventnog pristupa ponovo ćemo subvencionisati zarade i sačuvati naše zaposlene, reprogramirati kredite i smanjiti stopu PDV-a sa 21% na 7% na pripremanje i usluživanje hrane i bezalkoholnih pića u svim ugostiteljskim djelatnostima i to na period od godinu dana -kazao je premijer.

Po 200 eura za najranjivije kategorije, 13% povećanje najnižih penzija retroaktivno od 1. januara

Premijer je rekao da je, uvažavajući potrebe najranjivijih kategorija građana, predviđena i novčana pomoć sa po 200 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica, i korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca.

– Pored toga Vlada će predložiti amandman na Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim će se obezbijediti korisnicima najniže penzije da im se planirano povećanje od 13% retroaktivno isplati od 1. Januara 2020. godine. Vjerujemo da će pomenute mjere, iako metodološki kratkoročne, uz brojne druge koje ih prate, postići efekat koji se od njih očekuje u brzom roku – kazao je Marković.

On je predstavio dugoročne mjere navodeći da je riječ o Vladinoj strateškoj viziji podrške svim granama ekonomije.

Te mjere su, rekao je Marković, namijenjene razvoju informacionih tehnologija sa ambicijom prerastanja ovog sektora u IT industriju, turizmu kao strateškoj privrednoj grani, poljoprivredi i ribarstvu, energetici i saobraćaju.

Marković je kazao da je očigledno da dugoročne mjere treba da ostvare efekat u svim onim granama gdje nova realnost nameće i potrebu novog i posebno podržanog ekonomskog modela.

– Zbog toga je treći paket na srednji i duži rok prepoznao prostor za brz i fokusiran razvoj, zasnovan na postignutim rezultatima, isprobanim iskustvima, i platformi stavljanja postojećih i izdašnih resursa u funkciju održivog razvoja. U ovom dijelu posebno smo prepoznali važnost ulaganja u oblasti informacionih tehnologija, gdje smo za podsticaje namijenili oko 30 miliona eura. Ipak, osim razvojnih mogućnosti u svim oblastima koje nam to nude, prepoznali smo još jedno polje na kojem je neophodno djelovati istovremeno. To je neophodnost racionalizacije i smanjenja neproduktivnih troškova – dodao je Marković.

Projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja ima razvojni karakter, kako dodaje, na drugoj strani treba da bude praćena štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

On je kazao da projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja imaju razvojni karakter, i da na drugoj strani treba da budu praćene štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

Zbog toga će, kazao je Marković, treći paket obuhvatiti smanjenje tekuće neinvesticione potrošnje u obuhvatu od dodatnih 10% kod svih budžetskih korisnika i državnih fondova. Ovdje će pod posebnom pažnjom biti racionalizacija budžetske pozicije – Ostala lična primanja.

– Smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, ograničavanje broja korisnika koji imaju pravo ka korišćenje službenih vozila, kao i prodaju dijela voznog parka. Racionalizaciju zarada u preduzećima sa državnim vlasništvom – dodao je on.

– Naša je obaveza da pretvorimo izrečeno u djelo kao novu vrijednost za Crnu Goru i sve građane – kazao je.

Navodi i da Vlada smatra obavezom da osigura ekonomsku i finansijsku stabilnost, i materijalnu sigurnost svakog pojedinca uz obezbijeđen infrastrukturni i sveukupni razvoj, i dalji rast naše ekonomije.

– Zbog toga nijesmo ostali na pristupu nekih drugih ekonomija i ekonomskih doktrina, koje svoje planove i intervencije planiraju na kratak rok. Mi smo stabilnost i sigurnost u ovoj najvažnijoj društvenoj oblasti postavili na rok od naredne 4 godine, sa ulaganjem milijardu i dvjesta dvadeset miliona eura u sopstveni razvoj i održivost, stvarajući na taj način obavezu i za novu Vladu. Od takve obaveze mi nećemo bježati, kao ni od odgovornosti i posvećenosti da sve ovo o čemu će detaljnije govoriti kolege ministri, pretvorimo u djelo, u novu šansu i novu vrijednost za našu Crnu Goru, za svakog pojedinca i njegovu porodicu – poručio je Marković.

Kreću nove subvencije na zarade

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala da već od avgusta kreću nove subvencije zarada za jul, avgust i september za turizam ugostiteljstvo i drumski saobraćaj.

Najavila je da će za to bruto biti obezbijeđeno 18 milliona eura i da će se fokusirati na na 3500 preduzeća i 25 hiljada zaposlenih.

Ministarka je kazala da će od oktobra biti omogućeni i beskamatni krediti za energetsku efikasnost.

Neće biti dodatnog zaduživanja

Premijer Marković je kazao da država neće morati dodatno da se zadužuje zbog paketa mjera i podrške.

Takođe je rekao odgovarajući na pitanja novinara da će pad prihoda u turizmu biti veći od procijenjenog od 40 odsto, zbog pogoršane zdravstvene situacije, ali da ne gube nadu.