Marković: Nismo prihvatali ponude kreditora koje bi ograničile razvoj, investicije i radna mjesta

Vlada nije prihvatala predloge i ponude, pa ni od međunarodnih kreditora, koje bi bile ograničenje za investicije, razvoj i nova radna mjesta, kazao je premijer Duško Marković.

– Zahvaljujući osmišljenoj ekonomskoj politici učinili smo da naša privreda bude još produktivnija i da stvara novu vrijednost. To nam je omogućilo i ekonomski rast, i rast životnog standarda – rekao je on na Savjetu za unapređenje poslovnog ambijenta, piše Pobjeda.

– Treći paket ekonomskih mjera vrijedan 1,2 milijrade eura ima razrađene kratkoročne i dugoročne efekte. On nije samo stabilizirajući i socijalni, već posebno snažan razvojni instrument za našu privredu, zaposlene i građane – kazao je Marković.

– Sjećate se, gov orim samo o ovom periodu mandata za kojeg sam odgovoran, da smo početkom 2017. godine bili u situaciji da prije svega stabilizujemo naše javne finansije, da obezbijedimo makroekonomsku stabilnost u mjeri koliko je to moguće u skladu sa našim ukupnim kapacitetima i potencijalima, da povratimo povjerenje međunarodnih finansijskih institucija i na bazi toga pokušamo kreiramo strateške politike koje su razvojne, koje su strateške, koje su trebale imale za cilj pokretanje ekonomije, ubrzani razvoj, rast zaposlenosti u Crnoj Gori i naravno posljedično tome životni standard. Da li smo uspjeli u tome – ja mislim da jesmo i iznad naših očekivanja – rekao je Marković.

Situacija, kako je rekao nije bila sjajna.

– Naše finansije su bile ranjive po svakom osnovu, budžetski deficit je bio izuzetno visok, preko 5,8 ili blizu 6 odsto, veliki javni dug, nesređena i nekonsolidovana administracija da odgovori jednom takvom izazovu. Poruke su bile i očekivanja veoma pesimistična. To često ponavljam zbog toga što treba da se podsjetimo ne samo zbog rezultata nego i kapaciteta i sopstvene snage i potencijala koji postoji među nama i u Crnoj Gori generalno. Tada mi je rečeno od Međunarodnog monetarnog fonda da mi nemamo odgovore i znanja na nacionalnom nivou da odgovorimo takvom izazovu, da je neophodno da se obratimo MMF-u, povučemo taj portoflio u četvorogodišnjem periodu od 320 miliona dolara, koliko se sjećam, da bi naše javne finansije bile održive i naravno da povučemo ozbiljne rezove u sanaciji naše administracije lokalne i državne, a posebno u smanjenju troškova i izdataka. Ti zahtjevi su bili da smanjujemo penzije između 10 i 15 odsto, da smanjujemo zarade u javnom sektoru između 10 i 15 odsto, da smanjujemo javnu administraciju za 20 odsto, da povećavamo sve vrste opterećenja, dakle i poreze i doprinose – kazao je Marković.

– To je bio model kojeg smo veoma lako jednostavno odbili našim međunarodnim partnerima saopštavajući im da ćemo pokušati da okupimo domaću pamet i da ćemo pokušati da kreiramo domaći program ozdravljenja i nadam se na bazi tog principa i ubrzanog razvoja u zemlji. Svjedoci ste tog perioda i tih rezultata. Samo za dva – tri mjeseca mi smo uspjeli da ozdravimo i konsolidujemo naše javne finansije, da tekuće troškove već tada i u tom kratkom periodu finansiramo samo iz izvornih prihoda, povratili smo međunarodni kreditni rejting, naš izlazak na međunarodna finansijska tržišta je bio veoma dobar i plodotvoran sa aspekta zaduživanja i cijene toga duga. To nam je omogućilo da dio toga novca usmjerimo u kapitalni budžet radi razvoja i investicija u cijeloj zemlji u različitim sektorima i naravno vraćanje ogromnog državnog duga čiji su se anuiteti kretali između 300 i 500 miliona eura na godišnjem nivou u ove tri godine. To je pokazalo da u Crnoj Gori ima i pameti i odlučnosti u državnoj administraciji – dodao je premijer.

Kazao je da je za ovakvu politiku Vlada dobila podršku privrede i da je ta energija pomogla da se u Crnoj Gori počne stvarati nova vrijednost i da naše stope privrednog rasta budu među najevćima u Evropi, značajno smanjenje nezaposlenosti odnosno rast zaposlenosti.

– To je punilo budžet, a mi smo ne štedeći usmjeravali ta sredstva u razvoj i pretvorili smo Crnu Goru gradilište đe god smo imali uslove, od Herceg Novog do Gusinja – kazao je Premijer.

Dodao je da je u tom razdoblju naša zemlja zabilježila priliv preko dvije milijarde eura stranih direktnih investicija čemu je svakako jedan od ključnih doprinosa i naše članstvo u NATO-u.

– Zahvaljujući osmišljenoj ekonomskoj politici učinili smo da naša privreda bude još produktivnija i da stvara novu vrijednost. To nam je omogućilo i ekonomski rast, i rast životnog standarda – kazao je Marković.

Premijer je rekao da je pandemija koronavirusa uticala na ekonomiju čitavog svijeta pa je zaustavila naš i rast.

– Koronavirus traje, zdravstvena kriza i dalje razorno dalj razorno djeluje na našu ekonomiju, na ekonomsku supstancu. Niko nigdje nema odgovor na to – kazao je premijer.

Dodao je da ga ohrabruje to što je imao prilike da čuje ovih dana širom Crne Gore pozitivne reakcije na pakete mjera i na efikasnost primjene tih mjera i ocjene da su one sačuvale naša najvrednija preduzeća i kompanije u zatvorenim djelatnostima.

Premijer je ocijenio uspješnim Vladine pakete mjera rekavši da je u II paketu samo za sto dana podijeljeno 40 miliona eura za 65.000 zaposlenih u Crnoj Gori odnosno 163.000 zarada.

– To je podijeljeno bez ijednog pismenog zahtjeva, bez čekanja na odluku, bez odlaska u banku ili poštu da se podigne novac. Formirali smo takav pristup i takvo aplikativno rješenje da jhe Ministarstvo ekonomije sa svojim sposobnim timom bilo u stanju da istog dana prihvati aplikaciju i da praktično u par sati provjeri i donese odluku i da Ministarstvo finansija u samo par dana uplati novac onima kojima je bio namijenjen. I u ovoj situaciji smo pokazali da imamo unutrašnje potencijale i kapacitete koji mogu da odgovore i ovakvoj krizi i ovakvim problemima – kazao je Marković.

Marković je ocijenio ohrabrujućim to što je EU pokazala unutrašnju snagu i izdvojila značajna sredstva za ozravljenje ekonomija država članica i trećih zemalja.

– Deset milijardi eura je opredijeljeno za taj paket, međunarodne finansijske organizacije, a prije svega Međunarodni monetarni fond je obezbijedio dodatnih 14 milijardi. To je svota novca koja će biti podsticajna da finansijski međunarodni kreditori uđu sa dodatnim svotama novca za Zapadni Balkan. On će otprilike iznositi 60 milijardi eura i Crna Gora je već do 4. avgusta aplicirala za deset projekata iz tog fonda koji će biti trošeni za razvoj infrqastrukture koja ima prije svega karakter regionalnog povezivanja – saobraćajne infrastrukture koja podrazumijeva i puteve i željeznicu, u energetici, u projektima za očuvanje životne sredine i naravno u IT-u kao jednoj grani koja tek treba da doživi u Crnoj Gori afirmaciju i nadam se vrlo brzo kroz ono što smo predložili u III paketu mjera IT možemo da pretvorimo u novu digitalnu industriju – rekao je premijer Duško Marković.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore i privrednik Vlastimir Golubović i privrednik Žarko Burić posebno su pohvalili Vladin treći paket mjera.

Predsjednik Vlade i ministri ekonomije i finansija Dragica Sekulić i Darko Radunović odgovarali su na pitanja privrednika Glavnog grada.