Promjena američke monetarne politike će uticati i na ECB

Američka centralna banka promijenila je pristup inflaciji, pojačavajući naglasak na ekonomski rast i veće plate, što će podstaći i druge, uključujući Evropsku centralnu banku (ECB), da preispitaju svoje mandate, piše Reuters.

Nova strategija objavljena 27. avgusta signalizira da je osmišljena kao podsticaj ekonomiji, budući da će prelaz na ciljanu prosječnu stopu inflacije Fed-u omogućiti da toleriše njeno prekoračenje nakon usporavanja ekonomskih aktivnosti.

Time Fed naznačuje da će podizanje ključnih kamatnih stopa odložiti za povoljniju fazu ekonomskog ciklusa i da će dopuštiti snažno jačanje potražnje za radnom snagom a time i veće plate, pomagajući porodicama s niskim primanjima.

Takav pristup zadaće glavobolju drugim velikim centralnim bankama iz dva razloga, piše Reuters.

Dolar zadaje glavobolju

Razlog za glavobolju biće slabljenje dolara, koje pogađa izvoznike širom svijeta. Ta će mogućnost sigurno biti važna tema na narednoj sjednici ECB-a, budući da će snažan euro izvozno orijentisanim državama eurozone otežati izlazak iz najveće recesije u istoriji.

Zemlje poput Njemačke i Francuske tradicionalno generišu rast neto izvozom, kojem jačanje domaće valute šteti. Tome valja dodati i trgovinske ratove između SAD-a i nekih njegovih ključnih partnera, podsjeća agencija.

Dolar je od sredine marta oslabio više od 10 odsto u odnosu na drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuvši na najniži nivo u više od dvije godine, pa je glavni ekonomista ECB-a Philip Lane prošle nedjelje upozorio da je kurs važan, iako ga ECB ne cilja.

“Ako postoje sile koje utiču na kurs eura prema dolaru, to utiče na naše globalne i evropske prognoze i na utvrđivanje naše monetarne politike”, rekao je Lane.

Neki ekonomisti kažu da bi već sadašnji kurs mogao srezati rast eurozone za 0,2 do 0,4 odsto a analitičari iz Reutersove ankete predviđaju nastavak slabljenja dolara.

U normalnim okolnostima tome bi bilo lako parirati ali ECB, kao i japanska centralna banka, gotovo da više nema prostora za daljnje ublažavanje ionako veoma popustljive monetarne politike.

Neki ekonomisti tvrde da bi ECB jednostavno trebao slijediti Fed-ov primjer i biti fleksibilniji u borbi sa inflacijom, ali to bi značilo da bi se očekivani rok podizanja ključnih kamatnih stopa pomjerio još dalje u budućnost, nakon završetka 8-godišnjeg mandata Christine Lagarde.

“Nove tržišne ekonomije, koje se najvećim dijelom usmjeravaju na dolarsku likvidnost, imaće koristi, barem u početku”, tumači bivši zaposleni ECB-a Benoit Coeure.

“Evropa će možda morati pronaći nove instrumente kako bi pospiješila ekonomiju u kontekstu kontinuirano niskih američkih kamatnih stopa”, dodaje.

Socijalna politika?

Dodatna je komplikacija Fed-ova sada eksplicitna namjera da pomoge porodicama s niskim primanjima, budući da time američka centralna banka naglašava svoju ulogu na području socijalne politike, tumači Reuters.

To se može protumačiti kao svojevrsna reinterpretacija mandata i važan je presedan, budući da i druge centralne banke nakon višegodišnjeg razdoblja blage monetarne politike preispituju mandate kako bi usmjeravale preraspodjelu bogatstva i dohotka, dodaje agencija.

“Lično mislim da ima prostora za razmatranje takve ideje koju neki izlažu – da bi se monetarna politika više trebala fokusirati na radna mjesta i primanja”, rekao je viceguverner japanske centralne banke Masazumi Wakatabe.

Čini se da su i u ECB-u skloni reinterpretaciji mandata, sudeći po tvrdnji predsjednice Lagarde da su rizici koje su izazvale klimatske promjene tako veliki da ih banka naprosto ne može ignorisati.

Centralni su bankari birokrati koje nisu birali građani, naglašava Reuters, a borba protiv klimatskih promjena i nejednakosti spada u domen politike, pa bi centralne banke mogle postati meta političkih napada koji bi mogli uticati na njihovu nezavisnost, smatra agencija.

U ECB-u tvrde da njihov mandat već nalaže potporu „opštim ekonomskim mjerama” Evropske unije, ali već i takvo tumačenje znači promjenu, s obzirom da je bančin fokus trenutno potpuno usmjeren na inflaciju, zaključuje Reuters.