Kako se pojedine države bore sa ekonomskim posledicama pandemije
Grantovi i subvencije, kreditne garancije, privremeno oslobađanje od uplaćivanja doprinosa za penzijsko osiguranje, kao i poreskih obaveza, direktna podrška malim i srednjim preduzećima samo su neke od mjera kojima su pojedine države pribjegle kako bi umanjile negativne posljedice kovida-19 na ekonomiju, pokazuju podaci Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore.
Mjere u okviru socijalne politike uglavnom se odnose na podršku nezaposlenima i ranjivim grupama, plaćeno odsustvo zbog bolesti i samoizolacije, nadoknadu zarade – navodi se u istraživanju „Mjere za ublažavanje negativnih posljedica kovida-19 na društvo i ekonomiju u pojedinim zemljama“ Istraživačkog centra Skupštine, prenosi Pobjeda.
U Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji gotovo sve mjere za podršku određenim kategorijama stanovništva i ekonomije uvedene su u formi posebnih zakona ili prilagođavanja važećeg zakonodavstva.
U Mađarskoj mjere su predviđene aktima Vlade, dok je dio mjera u Poljskoj takođe predviđen aktima nadležnih ministarstava. Ključne mjere u oblasti socijalne politike uključuju određena prilagođavanja i pogodnosti koje se tiču socijalne zaštite i osiguranja, te proširenje određenih prava u pogledu ostvarivanja pojedinih nadoknada i dodataka.
U Poljskoj i Mađarskoj produžen je period primanja dodatka za brigu o djetetu, dok je u Slovačkoj povećana starosna granica za dobijanje ove vrste dodatka. Zakonodavnim mjerama u kontekstu socijalne politike u ovim zemljama predviđene su nadoknade i refundacije zarada zaposlenima.
U Češkoj predviđena je djelimična nadoknada ukupnih troškova zarada na koje zaposleni imaju pravo putem refundacija. U Sloveniji je predviđeno djelimično refundiranje zarada koje se isplaćuju zaposlenima koji ostaju kod kuće zbog poslovne neaktivnosti, kako bi zadržali radna mjesta tokom epidemije, kao i refundiranje zarada zaposlenima koji zbog karantina ne mogu da rade.
Zaposleni koji su natprosječno izloženi zdravstvenim rizicima imaju pravo na poseban dodatak za vrijeme trajanja epidemije, u iznosu do 100 odsto osnovne zarade za sat rada. Propisana je posebna finansijska podrška za zaposlene u oblasti zdravstva. U Slovačkoj je predviđeno plaćeno odsustvo sa posla zbog izricanja mjere karantina ili izolacije. Vlada refundira 80 odsto zarada zaposlenima koji rade u preduzećima koja su prinudno zatvorena i predviđa nadoknadu zarade za samozaposlene svakog mjeseca shodno smanjenju njihovih prihoda do određenih iznosa.
Neke od mjera odnose se na odgađanje obaveze plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje, kao što je slučaj u Sloveniji, zatim oslobađanje samozaposlenih od plaćanja minimalnog obaveznog iznosa doprinosa za socijalno i penzijsko osiguranje tokom šest mjeseci, kao i plaćanja minimalne premije zdravstvenog osiguranja unaprijed (Češka), te odgađanje plaćanja doprinosa od poslodavaca ili samozaposlenog u slučaju smanjenja prihoda za više od 40 odsto (Slovačka). Zemlje su sprovele niz mjera za podršku ekonomiji, malim i srednjim preduzećima, samozaposlenima u vidu specijalnih kreditnih linija, garancija, poreskih olakšica.
U Češkoj su predviđeni beskamatni krediti sa jednogodišnjim odgađanjem plaćanja rata, garancije za otplatu kredita preduzeća koja se bave izvozom, proizvodnim i komercijalnim aktivnostima. U Poljskoj su uspostavljena tri finansijska fonda za prevazilaženje krize. Mala preduzeća za prevoz putnika (taksi) u Mađarskoj oslobođena su plaćanja poreza.
U Sloveniji je dodatno predviđena finansijska podrška za poljoprivrednike, ribare, pčelare, vjerske službenike, kao i penzionere. Moratorijumi na kredite za fizička i pravna lica predviđeni su u svim analiziranim zemljama, uz različite periode mogućnosti odgađanja otplate, najduže u Sloveniji, 12 mjeseci.
U Češkoj je usvojen paket mjera u oblasti kulture za podršku pojedinim kulturnim institucijama u vrijednosti koja prelazi 36.752.300 eura. Predviđena je i podrška za segment nezavisne umjetnosti.
