8 grešaka u upravljanju vremenom zbog kojih ste manje produktivni

Prije nekoliko vikenda, pozvan sam da se pridružim Zoom sastanku. Moj momentalni odgovor bio je: “Nemam vremena za to”. Stvar je u tome što sam mogao ovaj događaj da ubacim u svoj raspored. Morao sam da podsjetim sebe da – “ne, nijesam u vremenskoj stisci“.

Kao i većina ljudi, i Džon Rampton je samo shvatio da ima ograničenu količinu vremena. Realno, svi imamo mogućnost da precrtamo stavke sa spiska obaveza ili da uživamo u slobodnom vremenu. Međutim, vjerovatno osjećate kao da je nemate jer vršite nepotreban pritisak na sebe.

Ukratko, nijeste stvarno uskraćeni za vrijeme. Upravo ste prevarili sebe da tako mislite zbog sljedećih osam razloga, piše Biznis Insajder a prenosi Blic biznis.

1. Nijeste kreirali i držali se svog vremenskog budžeta

Vaše vrijeme je, baš kao i vaše finansije, dragocjen resurs kojim treba upravljati. Ako ne napravite i ne držite se svog budžeta, nećete imati dovoljno vremena za ono što vam je važno. Još gore, možda ćete se na kraju zadužiti.

Ukratko, vremenski budžet, kako ga je definisala Amanda Abella, je “smjernica koja vam pomaže da vrijeme provodite onako kako želite da ga provedete”. Očigledno, ovo takođe uključuje i stvari za kojima nijeste baš ludi. Ali koncept je takav da će vam vremenski budžet pomoći da pametno upravljate vašim vremenom.

2. Tražite kontrolu

“Kada kažemo da neko ima više vremena od nekog drugog, ne mislimo da ta osoba ima bukvalno 25. sat u svom danu”, primijetio je Robert E. Goodin u “Diskreciono vrijeme: nova mjera slobode”. “Umjesto toga, želimo da kažemo da ona ima manje ograničenja i više izbora kako da provede svoje vrijeme. Ona ima više ‘autonomne kontrole’ nad svojim vremenom”, objasnio je.

Zašto je to slučaj? Psiholog i bihevioralna naučnica Susan Veinschenk vjeruje da je to zato što “izjednačavamo izbor i kontrolu”.

3. Vjerujete u mit o multitaskingu

Kada govorim o multitaskingu, ne mislim na besmislene ili svakodnevne zadatke koji se odvijaju u pozadini. Na primjer, možete da složite veš ili operete posuđe dok slušate podcast. Drugi primjer bi bio odlazak u šetnju dok razgovarate telefonom.

Umjesto toga, mislim na multitasking sa zadacima koji zahtijevaju vašu potpunu pažnju. U konkretnom slučaju, nije efikasno raditi na porezima dok istovremeno pišete dnevni red sastanka. Razlog za to je što je mozak podešen da istovremeno upravlja samo jednom stvari.

Takođe je utvrđeno da vas multitasking može usporiti, a pošto je veća vjerovatnoća da ćete pogriješiti, multitaskingom će vam trebati više vremena da izvršite zadatke. Rješenje? Zapravo je prilično jednostavno. Radite jednu po jednu stvar, dakle single tasking.

4. Podgrijevate sukobe, a ne strasti

Istraživanja pokazuju da osobe koje su strastvene i bave se bitnim aktivnostima nijesu toliko rasijane. Razlog? Spriječava unutrašnje sukobe.

“Zaposleni kojima nedostaje strasti rekli su da su se njihovi ciljevi nadmetali jedni s drugima, boreći se za vrijeme i pažnju”, objasnila je Kira M. Nevman, glavni urednik Greater Good. S druge strane, strastveni zaposleni bili su drugačiji i posmatrali svoje ciljeve kako se međusobno podržavaju.

5. Ne težite visinama

Da li ste ikada trčali maraton? Ako jeste, definitivno ste morali da prođete neki trening, a možda ste koristili i nešto što se zove Fartlekov pristup.

To je švedski izraz koji znači “brza igra”. To je vrsta intervalnog treninga gdje se smjenjuju brzi segmenti i sporo trčanje kako biste poboljšali brzinu i izdržljivost. Ali, takođe se preporučuje da u rutu dodate brda.

Kakve to veze ima sa upravljanjem vremenom? Pa, baš kao što povećavate brzinu i snagu, morate i da izazovete sebe.

6. Zapitajte se da li biste to uradili sjutra

Da li ste pročitali knjigu Laure Vanderkam o upravljanju vremenom “Julietina škola mogućnosti”? Ako ne, trebalo bi. To je solidno štivo prepuno izvrsnih savjeta. Ali, ovo je vjerovatno moj omiljeni kamen mudrosti: Glavni lik obavještava mladu savjetnicu Rilei da kaže samo “da” onome što želi da uradi. “Međutim, većina ljudi ima vrlo nejasan osećaj oportunitetnih troškova”, napisao je Vanderkam. “Kada vam neko zatraži da učinite nešto daleko u budućnosti, možete pogledati svoj kalendar i vidjeti da izgleda prilično otvoren.”

Ali, dodaje ona, ovo je zapravo zabluda. Razlog? Vaše buduće ja biće jednako zauzeto kao i vi trenutno. “Osjećaćete se jednako preplavljeno, samo što ćete sada imati i ovu drugu posvećenost koja se nadmeće za vaše vrijeme i energiju (što prvo nijeste željeli da uradite).”

Predlaže vam da se zapitate da li biste bili spremni da učinite nešto sjutra, znajući koliko ste zauzeti sada.

7. Previše ste fokusirani na novac

Očigledno vam treba novac da biste preživjeli. I nekako vam je potreban da biste se bavili hobijima. Istovremeno, istraživanje Sanforda DeVoea sa Univerziteta u Torontu i Džefri Pfeffera sa Stanforda otkrilo je da se oni sa višim prihodima osjećaju vremenski skučenijima.

Kao što je objašnjeno u časopisu “The Economist”: Jednom kada se sati finansijski izmjere, ljudi više brinu da li će ih potrošiti, uštedjeti ili profitabilno iskoristiti. Kada ekonomije rastu i prihodi rastu, svačije vrijeme postaje vrednije. A što je nešto vrednije postane, čini se oskudnijim.”

8. “Biti zauzet” je statusni simbol

Citat iz knjige “Preopterećeni: Radite, volite i igrajte se kada niko nema vremena”: “Psiholozi pišu o liječenju klijenata koji su sagorjeli i koji ne mogu da se otresu ideje da što ste zauzetiji, to više za vas misle da ste kompetentni, pametni, uspješni, dive vam se, pa čak i zavide“.

Ovde je rješenje da prestanete da brinete da li ćete biti produktivni 24/7. Za neke je to možda čudan koncept. Ali, činjenica je da ne morate maksimizirati svaki trenutak svog dana.

Umjesto toga, potrošite svoje dragoceno vrijeme na ljude i projekte koji su važni. Pored toga, izbjegavajte da padnete u zamku zauzetosti i samo uživajte. Zapamtite, život je prekratak da biste mogli neprekidno da radite. Ponekad treba samo usporiti i malo se zabaviti.