Napravite svoju jutarnju rutinu: Kako najuspješniji ljudi započinju radni dan

Izvršni direktor Applea Tim Cook započinje svoju jutarnju rutinu u 3:45 ujutro. Izvršna direktorica i suosnivačica Ellevesta, Sallie Krawcheck, započinje svoju jutarnju rutinu u 4 sata ujutro. Tako dan započinje i general Stanley McChrystal. Jack Dorsey, međutim, započinje svoju jutarnju rutinu tek u 5 sati ujutro.

Jasno je da se isplati da dan započnete rano.

Ali ne uvijek.

Suosnivač Boxa, Aaron Levie, svoj dan započinje tek u 10 sati, kao i suosnivač Reddita Alexis Ohanian. (Iako se to možda promijenilo sada kad on i Serena imaju kćer.)

Pa koga biste trebalo da oponašate ako pokušavate da slijedite savršenu jutarnju rutinu?

Odgovor je – nikoga. Jedino što biste trebalo da uradite jeste da stvorite jutarnju rutinu po Vašoj mjeri – onu koja odgovara vašem bioritmu. Uslov je da nemate striktno radno vrijeme u koje se morate pojaviti na poslu. Slijedi tekst koji je namijenjen onima koji u potpunosti vladaju svojim vremenom.

Kako pronaći rutinu koja vam najviše odgovara? Počnite s nekim osnovama. Zatim upotrijebite isti pristup koji koristite za vođenje posla: procijenite rezultate i prilagodite navike prema potrebi.

Idemo redom:

1. Prihvatite sebe onakvim kakvi jeste – rana ptica ili kasnoranilac

Iako ranoranioci tvrde da je to jednostavno pitanje volje i ustrajnosti, istraživanje pokazuje da je gotovo polovina vašeg hronotipa ili unutrašnjeg tjelesnog sata genetske prirode.

Uzmite cirkadijalni ritam, proces koji reguliše ciklus spavanja i budnosti. Biološki sat prosječne osobe radi u ciklusu od 24,2 sata; umjesto periodičnog “prestupnog dana” za reset, obično se svakodnevno pomalo prilagođavamo kako bismo uvažili 12-minutnu razliku.

Ipak, neki ljudi imaju unutrašnje satove koji rade duže od 24,2 sata i kao rezultat toga prirodno zaspe kasnije, a s vremenom i ustanu kasnije. Jednostavnije rečeno – to znači da nijesu odlučili da budu “kasne ptice”, već im organizam jednostavno tako funkcioniše.

Dakle, ako rano započinjanje jutarnje rutine zvuči kao mučenje, nema problema. Činjenica da mnogi uspješni ljudi počinju svoje jutarnje rutine izuzetno rano – nije nužnost. Uspješni ljudi koji rano započnu jutarnju rutinu nijesu po pravilu uspješni. Uspješni su zbog toga što su tjelesne satove uskladili sa svojim rasporedom i radnim obavezama. A upravo je to cilj.

Koliko vam priroda poslovnog i ličnog života dopušta, odlučite da dan započnete u vrijeme koje vam najbolje odgovara. Ako nijeste sigurni, eksperimentišite. Pokušajte nedjelju dana ustati ujutro u 6 sati. Zatim pokušajte 6:30 ili 8:00 ili pak 04:30. Pogledajte kakav je osjećaj, ali što je još važnije, pogledajte kako funkcionišete nakon toga.

2. Uključite umjerene vježbe kad se probudite

Istraživanja pokazuju da vam samo 20 minuta umjerene tjelesne vježbe povisuje raspoloženje u sljedećih 12 sati.

Aerobni trening umjerenog intenziteta s prosječnim otkucajima srca otprilike 112 otkucaja u minutu poboljšao je raspoloženje učesnika u ispitivanju i do 12 sati nakon vježbanja.

“Aerobna tjelesna vježba umjerenog intenziteta odmah poboljšava raspoloženje, a ta poboljšanja mogu trajati i do 12 sati”, kaže jedan od istraživača. Što znači da dodavanje vježbanja vašoj jutarnjoj rutini osigurava da u potpunosti iskoristite “srećnijih” 12 sati koji slijede.

3. Uključite proteine ​​u svoj prvi obrok

Emeritus profesor prehrane sa Univerziteta Illinois Donald Layman preporučuje konzumiranje najmanje 30 grama proteina za doručak.

Kao i Tim Ferriss u The 4-Hour Body, Tim Kuk preporučuje unos tih 30 grama proteina u roku od 30 minuta nakon buđenja.

Hrana bogata proteinima drži vas sitima duže od ostale hrane jer im treba više vremena da napuste želudac.

Proteini teže i održavanju stabilnog nivoa šećera i sprječavanju brze gladi.

Osim toga, istraživanje pokazuje da dopamin reguliše motivaciju: u ovom slučaju uzrokuje da započnete i ustrajete u svojim radnim naporima.

4. Započnite svoj radni dan s nečim što stvarno želite da radite

Ne provjeravajte odmah svoju e-poštu; ako to učinite, bavite se samo zaista važnim pitanjima. (Lako je zamijeniti “hitno” i “važno”.) Ne uranjajte u svoje feedove na društvenim mrežama čim se probudite.

Na kraju dana, neposredno prije nego što prestanete da radite, što preciznije isplanirajte šta ćete raditi sjutra. Pripremite se da što spremnije uđete u novi dan.

Ako prvo odradite najvažniji zadatak, osjećećete se bolje tokom dana i ostali zadaci će vam lakše pasti.

5. Procijenite koliko vremena vam je potrebno za svaki zadatak

Možda će biti potrebno da jutarnju rutinu započnete malo ranije kako biste osigurali dovoljno vremena za izvršavanje prvog zadatka.

Razmotrite fizičke aktivnosti i tokom dana. Stiv Džobs je imao naviku da jutarnju rutinu postavljanjem jednog pitanja: “Da je danas posljednji dan mog života, bih li želio raditi ono što ću danas raditi?” I kad god je odgovor bio negativan previše dana zaredom, znao je da mora nešto promijeniti.