Šta su to državne obveznice i kako je Crna Gora preko njih došla do 750 miliona eura

Glavna vijest ovih dana jeste da je Crna Gora emitovala državne obveznice i od inostranih kreditora prikupila 750 miliona eura. Rok otplate je 7 godina a kamatna stopa 2,9 odsto godišnje.

Portalu Investitor se javilo više čitalaca s pitanjem šta su zapravo državne obveznice i kako teče proces njihovog emitovanja. Gotovo svima je jasno da je u pitanju zaduženje slično kreditu, samo što se kao dužnik pojavljuje država.

Kao prvo, da razjasnimo da Crna Gora niti je jedina država koja prikuplja nedostajuća sredstva putem državnih obveznica niti je to sada učinila prvi put. Jedino je iznos i okolnosti da je to učinila nova Vlada svega nekoliko dana nakon formiranja. Takođe je jasno da to ova Vlada sa dr Zdravkom Krivokapićem i njegovim timom nije mogla da učini za nekoliko dana, jer je proces pripreme složen i uključuje više aktera. Dakle, ova Vlada je definitivno imala prethodne konstultacije kako sa prethodnom Vladom premijera Duška Markovića, tako i sa brojnim međunarodnim bankarskim krugovima.

Državne obveznice (engl. government bonds) su dužničke hartije od vrijednosti kojima se država, kao emitent obavezuje da će u određenom roku isplatiti određena sredstva koja duguje uz dogovorenu kamatu.

Jedna od najsigurnijih hartija od vrijednosti

Prilikom izdavanja obveznica i njihovog uvrštenja na berzu, izdavalac, u našem slučaju država Crna Gora, objavljuje Prospekt, dokument u kojem su sadržani svi bitni elementi obveznice – nominalna vrijednost, valuta izdanja, vrsta obveznice, visina i dinamika isplate kuponskih kamata, zamjenjivost obveznice za drugu vrstu hartija od vrijednosti te ostala prava i obaveze izdavaoca i kupca.

Obveznice mogu glasiti na ime ili na donosioca, a moraju sadržavati nominalnu vrijednost, kamatnu stopu, seriju i broj. Osim ovog obaveznog sadržaja, ona može imati naznačene i eventualne načine korišćenja u određene, unaprijed utvrđene svrhe (npr. za plaćanje poreza u iznosu nominalne vrijednosti obveznice ako je izdaje država, ili za neki drugi način korišćenja).

Državne obveznice spadaju u jedan od najsigurnijih vrijednosnih papira, jer za njihovu isplatu garantuje država. U razvijenim zemljama svijeta, osnovna namena emisije državnih obveznica jeste finansiranje javnih rashoda, odnosno budžetskog deficita ili deficita javnih fondova, pa se s tim u vezi emisija sprovodi na osnovu planova budžeta ili javnih rashoda.

U zemljama u razvoju je čest slučaj da se obveznice emituju i radi pokrića duga, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom. U martu 2021. godine na naplatu dospijeva raniji dug od više stotina eura, a kako su prihodi budžeta nedovoljni da se to namiri, pribjeglo se novom zaduženju.

Koliko je taj proces osjetljiv i zahtjevan, govori činjenica da su ovoj emisiji obveznica prethodili razgovori sa potencijalnim investiorima iz cijelog svijeta prethodnih dana u okviru globalne virtuelne konferencije u organizacije države Crne Gore, a za aranžere su angažovane međunarodne finansijske institucije Erste grupa, City grupa, Societe Generale i BofA Securities, kako bi se izvukli što bolji uslovi. Crnogorsku stranu su u tom procesu zastupali ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić sa saradnicima, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i viceguverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikola Fabris.

Kamatna stopa kao indikator povjerenja u državu

Saopšteno je da je tokom emisije bilo na raspolaganju 2,4 milijarde eura, što znači da je država ovom prilikom mogla da se zaduži za toliki iznos, odnosno, da su investitori toliko bili spremni da ulože.

Kamata od 2,9 odsto može zvučati nisko u odnosu na one koje čujemo za kredite privredi i građanima, ali uzevši u obzir da je ovdje garant država, to baš i nije tako. Poređenja radi, obveznice koje je emitovala Hrvatska prošle godine prošle su sa kamatom od ispod 1 odsto, a Srbija 1,5 odsto. Ta razlika u kamati znači da kreditori – institucije koje daju novac – više vjeruju u sposobnost naših susjeda da će bez problema u roku vratiti novac, nego u Crnu Goru. Jednostavnije rečeno: što niža kamata, to je veće povjerenje u državu.

Generalno, na kamatu na državne obveznice utiče reputacija same države u međunarodnim finansijskim ali i političko-bezbjednosnim krugovima, trenutno stanje javnog duga, njegova struktura, stanje javnih finansija, kreditni rejting zemlje i slični parametri. Ti parametri sumarno, kroz kamatnu stopu, iskazuju sposobnost zemlje da izmiruje svoje obaveze.

Kamata na njemačke obveznice, recimo, je negativna, što znači da Njemačka zarađuje na njima. To oslikava ne samo jačinu njemačke ekonomije, već i povjerenje investitora u nju u toliko mjeri da je gledaju kao banku – kupujući njene obveznice, oni plaćaju kamatu Njemačkoj, bukvalno je tretirajući kao štedionicu.

Investitor.me