Druga najveća svjetska ekonomija porasla je lani 2,3%

Kineska ekonomija doživjela je neočekivani rast, u toku prošle godine, čak i dok je ostatak svijeta bio ometen covid-19 infekcijom. .

Druga najveća ekonomija svijeta ostvarila je rast za 2,3 odsto u 2020., u poređenju sa godinom ranije, pokazali su statistički podaci, kineske Vlade, objavljeni u ponedjeljak. To je najsporija godišnja stopa kineskog rasta u poslednjih nekoliko decenija, slabiji porast zabilježen je jedino 1976., kada je zemlja imala lošiju godinu, kada se BDP smanjio za 1,6 odsto u vrijeme socijalne i ekonomske krize.

Ali u toku godine koja je usljed pandemije gurnula velike svjetske ekonomije u recesiju, Kina se očigledno istakla na vrhu. Proširenje je potuklo očekivanja: Međunarodni monetarni fond je, na primjer, predvidio da će kineska ekonomija porasti za 1,9 odsto u 2020. To je jedina velika svjetska ekonomija od koje je MMF uopšte očekivao rast.

„Učinak je bio bolji nego što smo očekivali“, rekao je Ning Jizhe, portparol kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku, na konferenciji za novinare u Pekingu.

Zemlja je otpisala svoj cilj rasta prošle godine prvi put u decenijama, pošto je pandemija covid-19 nanijela istorijski udarac ekonomiji. BDP se smanjio za skoro 7 odsto u prvom kvartalu, jer su veliki djelovi zemlje bili zaključani kako bi spriječili širenje virusa.

Od tada, Vlada je pokušala da podstakne rast kroz velike infrastrukturne projekte i nudeći novčane priloge da stimuliše potrošnju među građanima.
Činilo se da te mjere učinkovite,tempo oporavka ubrzao se u poslednjem kvartalu godine, rastući 6,5% u periodu od oktobra do decembra u odnosu na godinu ranije, navodi Vlada. To je brže od rasta od 4,9 odsto zabilježenog u trećem kvartalu.

Industrijska proizvodnja imala je jako velik uticaj na rast, skočivši u decembru 7,3% u odnosu na godinu ranije.

“U zaključavanju i van njega, ispred svih ostalih, kineska ekonomija je napredovala, dok se veći dio svijeta borio da održi ravnotežu“, napisao je Frederic Neumann, ko-šef azijskog ekonomskog istraživanja u HSBC-u, u izvještaju o istraživanju od ponedjeljka.

Ovo je uticalo na rast drugih regionalnih tržišta, dodao je on. Narasle kineske investicije u infrastrukturu i imovinu, bile su blagodat za zemlje poput Australije, Južne Koreje i Japana koje su izvozile zalihe u Kinu.

Trgovina je takođe bila jaka. Ukupni kineski suficit za godinu postigao je rekordnih 535 milijardi dolara, što je 27 odsto više u odnosu na 2019. godinu, pokazuju statistički podaci objavljeni prošlog petka. Analitičari su istakli da je zemlja imala koristi od velike potražnje za zaštitnom opremom i elektronikom jer su ljudi širom svijeta radili od kuće.

Kineska tržišta su u ponedeljak preokrenula početne gubitke, da bi porasla nakon najave. Shanghai Composite (SHCOMP) zaradio je 0,7 odsto, dok je indeks komponenata Šenžena porastao za 1,3odsto. Hongkongški Hang Seng indeks (HSI) dodao je 0,5 odsto.

Ipak, još uvek postoje neke slabe tačke. Trgovina na malo doživjela je pad decembru, porasavši za 4,6 odsto u poređenju sa 5 odsto porasta u novembru. Tokom cijele godine prodaja na malo, opala je za 3,9 odsto.

Ning, portparol Nacionalnog zavoda za statistiku, okrivio je smanjenje prodaje za ponovno oživljavanje covida-19 na nekim mjestima.

„Sporadični slučajevi u Kini „donijeće neizvjesnost ekonomskom oporavku“, dodao je on.

Uprkos tome, Ning je rekao da zemlja vjeruje da je pandemija pod kontrolom i kazao da vlasti očekuju, da će ljudi ove godine potrošiti više novca.

U međuvremenu, analitičari Capital Economics-a vjeruju da svijetli oporavak je u blizini.

„Uprkos najnovijem padu maloprodajne prodaje, uočljivo je povećanje potrošnje, jer domaćinstva troše višak ušteđevine koju su akumulirali prošle godine“, napisao je u ponedeljak Julian Evans-Pritchard, viši kineski ekonomista za Capital Economics.

„U međuvremenu, vjetrovi prošlogodišnjeg podsticaja trebali bi još neko vrijeme održavati industriju i građevinarstvo jakim.“