Svjetska banka: Privredni rast zemalja Zapadnog Balkana u ovoj godini 4,4 odsto
Zemlje Zapadnog Balkana, poslije istorijske recesije, ove godine imaće privredni rast smanjenog intenziteta, navodi se u danas objavljenom izvještaju Svjetske banke.
Kako je saopšteno, šest zemalja Zapadnog Balkana – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Кosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, očekuje povratak privrednog rasta u 2021. godini, nakon najtežeg zabilježenog ekonomskog pada koji je pogodio region tokom 2020.
“Poslije ekonomske devastacije koju je donijela pandemija kovid 19 i koja je dovela do procijenjenog ekonomskog pada u regionu od 3,4 odsto prošle godine, region Zapadnog Balkana bi, prema očekivanjima, trebalo da ima privredni rast od 4,4 odsto u 2021. godini”, navela je Svjetska banka, javlja agencija Beta.
U narednim godinama se očekuje usporavanje rasta na 3,7 odsto u 2022. i 2023. godini, dok posljedice pandemije nastavljaju da sputavaju investicije i zaposlenost u regionu.
“Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzom akcijom koju su preduzele mnoge zemlje radi suzbijanja najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati”, izjavila je Linda Van Gelder, regionalni direktor Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Dodale je da će uvođenje vakcina, uz jačanje povjerenja u ekonomske izglede, poboljšanje potrošnje i trgovinske razmjene, pomoći u održavanju ovog zamaha, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala.
Kako je ocijenila Svjetska banka, iako je stopa nezaposlenosti u zemljama Zapadnog Balkana opala sa 13,5 odsto u 2019. na 12,6 odsto u 2020. to je ugavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta u regionu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. godine.
“Ovi gubici su disproporcionalno pogodili osjetljivije grupe stanovištva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima porasla na 33,6 odsto u 2020. godini, zaustavljajući petogodišnji trend pada”, ističe se u saopštenju.
Prema izvještaju Svjetske banke, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu sa pandemijom, ograničavanje društvenih posljedica i podsticanje oporavka.
“Sve zemlje treba da obezbijede dovoljno resursa svojim zdravstvenim sistemima za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, terapije, ličnu zaštitnu opremu, i unapređenje i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i ostale infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, treba da postanu prioritet zato što mogu da ubrzaju neophodnu tranziciju ka smanjenoj ugljeničnoj zavisnosti zemalja tokom oporavka od pandemije”, ukazala je Svjetska banka.
