Od jula skuplje cigarete, alkoholna pića i slatkiši
Crnogorska Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama kojim se povećavaju akcize na alkoholna pića, duvanske i proizvode sa dodatkom šećera, koji će ukoliko bude usvojen u Skupštini početi da se primjenjuje od 1. jula.
Njime je predviđeno uvećanje visine akcize za fino rezani duvan sa 45 na 55 eura za kilogram, dok će akciza za drugi duvan za pušenje biti povećana sa 25 na 35 eura za kilogram. Za akcizu na nesagorijevajući duvan koja se plaća po kilogramu neto mase, predloženo je povećanje na 70 odsto minimalne akcize.
Za gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju akciza će biti povećana sa 25 na 35 eura po hektolitru. Planirano je uvođenje nove vrste akciznog proizvoda – akcize na proizvode od šećera, kakao i sladoled koja bi se plaćala u iznosu od 0,6 eura po kilogramu.
Akciza na pivo iznosiće sedam eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitru, umjesto dosadašnjih pet eura, dok će akciza na pjenušava vina biti povećana sa 35 na 40 eura po hektolitru, kao i na ostala pjenušava i nepjenušava fermentisana pića.
“Povećanjem akcize na duvan i duvanske proizvode i uvođenjem novog akciznog proizvoda došlo bi se do uvećanja prihoda budžeta koji se procjenjuje na oko 16,8 miliona eura. Ukupni godišnji fiskalni efekat po osnovu povećanja akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju procijenjen je na oko četiri miliona eura, akcize na alkohol i alkoholna pića 4,2 miliona, a akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda oko 6,2 miliona eura”, precizirali su u Vladi.
Ovim zakonom predloženo je i da naftni derivati i biogoriva koji se stavljaju u slobodan promet na teritoriji Crne Gore moraju biti obilježeni u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast energetike, čime će se suzbiti nelegalni promet i povećati budžetskih prihoda po osnovu akciza na mineralna ulja.
Utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, kojim je, kako je saopšteno, obezbijeđen pravni osnov za oporezivanje neprijavljenog prihoda koje je poreski obveznik ili drugo lice ostvarilo po osnovu sticanja imovine.
“Finansijske institucije u Crnoj Gori će biti dužne da identifikuju račune koje posjeduju ili kontrolišu rezidenti države EU ili druge države, da prikupljaju informacije o stanju, izvršenim transakcijama sa tih računa i ostvarenim prihodima tih lica po osnovu određenih vrsta dohotka i kapitala, i te informacije da dostavljaju poreskom organu radi razmjene informacija sa nadležnim organima drugih država”, naveli su u Vladi.
Kompanije sa sjedištem u Crnoj Gori koje su članovi grupe povezanih pravnih lica, koja obavljaju djelatnost u drugoj državi, biće dužne da poreskom organu dostavljaju podatke o djelatnostima, ostvarenim prihodima i plaćenom porezu na dobit u drugoj državi, za svakog člana grupe.
Donijeta je i Uredba o odlaganju naplate carine i poreza na dodatu vrijednost nastalih prilikom uvoza proizvoda. Njom je utvrđena mogućnost odloženog plaćanja carinskog duga koji dospijeva za naplatu u aprilu, maju i junu firmama koje usljed pandemije koronavirusa imaju problem redovnog servisiranja obaveza ili njihovo poslovanje na bilo koji način može biti ugroženo.
“Omogućeno je odlaganje plaćanja carinskog duga od 60 dana od dana prihvatanja carinske deklaracije. Propisano je da je treće lice dužno da obezbijedi bankarsku garanciju ukoliko je preuzelo obavezu da umjesto dužnika plati carinski dug”, kazali su u Vladi, prenosi Pobjeda.
