U Podgorici kvadrat skoro 1.200 eura: Šta je usred krize podiglo cijene stanova u novogradnji

Cijene stanova u novogradnji i komercijalnoj prodaji u periodu januar – mart ove godine porasle su u odnosu na isti period 2019. godine za prosječno 8,4 odsto na nivou Crne Gore a u Podgorici za čak 11,4 odsto, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.

Iako bi bilo logično da cijene stanova u periodu ekonomske krize padaju, sada se dešava potopuno suprotno, a razlog za to, preme riječima predsjednika Odbora za građevinarstvo Privredne komore Mileta Gujića, je rast cijena građevinskog materijala prosječno za 30 do 40 odsto.

“Nekim materijalima su cijene povećane u odnosu na kraj prošle godine i za preko 100 odsto. Građevinskom željezu za preko 50 odsto, stiroporu i bakru za preko 70 odsto. Zbog rasta cijena nafte povećani su i troškovi prevoza kao i cijene bitumena. Značajno su povećani troškovi gradnje, dok istovremeno potražnja za stanovima nije značajnije smanjena i to je dovelo do rasta cijena. Neki investitori su već povećeli cijene stanova u novogradnji dok neki drugi to najavljuju”, kazao je Gujić.

On navodi da se više ništa ne proizvodi u Crnoj Gori osim pijeska i u vrlo malom obimu drvna stolarija, ali i da se uopšte smanjuje proizvodnja građevinskih materijala u Evropi i sve više se uvozi iz Kine.

“Prije godine je trošak za dolazak kontejnera robe iz Kine koštao između 3,6 i četiri hiljade eura, a sada je između osam i devet hiljada. Razlog je što Kina sve manje robe uvozi iz Evrope pa se kontejneri i brodovi najčešće vraćaju prazni ka kineskim lukama, pa se i taj trošak praznog povratka uticao na rast cijena prilikom dolaska kontejnera i brodova”, kazao je Gujić.

On navodi da su mnoge fabrike građevinskog materijala, kao na primjer ciglane, prošle godine prekidale proizvodnju, tako da je u skladištima i na lagerima nestalo prethodnih zaliha.

“Kako se potražnja nije značajnije smanjivala, potrošene su zalihe i sada fabrike ne mogu proizvodnjom da zadovolje potrošnju, što je dodatno uticalo na rast cijena. Bilo je i onih, sa međunarodnog tržišta, koji su predosjećali rast cijena nakon smirivanja pandemije, pa su kupovali i gomilali zalihe, što je takođe uticalo nestašice i na rast cijena”, naveo je Gujić.

Na pitanje šta se može očekivati u narednom periodu sa cijenama stanova, on je naveo da je nezahvalno prognozirati jer će sve zavisiti od toga da li će se nastaviti rast potražnje za stanovima i da li će se povećati proizvodnja sada deficitarnih građevinarskih materijala.

“Kada je počela pandemija, očekivanja su bila da će doći do značajnog smanjenja cijena stanova, jer je prirodno bilo očekivati da će doći do pada kupovne moći građana i potražnje zbog čega bi investitori bili prinuđeni da spuštaju cijene. Ali se to nije desilo. Neznatno je u jednom periodu bila smanjena potražnja, ali je istovremeno došlo do značajnog rasta troškova gradnje. To je onemogućilo građevinare da smanjuju cijene jer bi bili u velikom minusu i ne bi mogli da pokreću nove projekte”, kazao je Gujić.

Prema podacima Monstata, u prvom kvartalu 2019. godine prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u tržišnoj prodaji, ne računajući cijene iz takozvanih solidarnih i sindikalnih programa prodaje, iznosila je 1.129 eura, dok je u istom periodu prošle godine povećana na 1.213 eura da bi u prvom tromjesječju ove godine dodatno porasla na 1.224 euro po kvadratu.

U Podgorici je komercijalna cijena na početku 2019. godine iznosila 1.076 eura, a sada je 1.199 eura. Na primorju je došlo do malog pada od 3,5 pdsto jer je prosječan kvadrat u provom tromjesječju 2019. iznosio 1.433 eura, a sada je 1.383.

U centralnom regionu koji obuhvata Nikšić, Cetinje i Danilovgrad prosječna cijena kvadrata sada iznosi 708 eura, a prije dvije godine 590 eura, što je rast od 20 odsto. U sjevernom regionu cijene stanova u komercijalnoj prodaji povećane su za 14,6 odsto, odnosno sa 795 eura u 2019. na sadašnjih 911 eura u prvom kvartalu, pišu Vijesti.

U prvom kvartalu izdato manje građevinskih dozvola

U prvom tromjesječju izdate su 34 građevinske dozvole i prijave radova kojim se predviđa gradnja ukupno 86 stanova. To je najmanji broj od 2011. godine, od kada postoje uporedni podaci na sajtu Monstata.

U prvom kvartalu prošle godine, koda je počela pandemija COVID-19, izdate su građevinske dozvole i prijave radova za 96 stanova, dok je ranijih godina ta brojka najčešće bila između 500 i 600 stanova.

Razlog za smanjeno interesovanje građevinara Gujić obrazlaže time da je u ovom kvartalu uvijek bilo manje interesovanja nego u nekim drugim tokom godine, a mogući dodatni razlog je da su neki investitori čekali da vide kako će se odvijati epidemiološka situacija.

“Slično je bilo i prošle godine kada je u prvom kvartalu bilo malo interesovanja, ali je u drugom (april, maj, jun) značajno povećana. To se i sada dešava. Nema investitora koji imaju neke veće količine neprodatih stanova. Veliko je interesovanje za jednosobnim i malim dvosobnim stanovima i oni se i sada lako prodaju”, naveo je Gujić.

Prošle godine su u prvom kvartalu izdate dozvole za 96 stanova, a u drugom za 876.