Damjanović: ToMontenegru smanjiti PDV na 7%

Neophodno je da Vlada sagleda poresku i carinsku politiku prema ToMontenegru, jer je postojeća stopa PDV-a od 21 odsto destimulativna i otežava rad i rast nove avio-kompanije. Ne vidim zašto se ne bi razmišljalo o smanjenju stope na sedam odsto kao kod luksuznih hotela, jer je ta kompanija u funkciji punjenja tih hotela, kazao je u intervjuu Pobjedi v. d. direktora Uprave prihoda i carina, Aleksandar Damjanović.

“Carinjenje aviona ToMontenegra, kaže, biće obavljeno u skladu sa propisima. To znači da će se voditi računa i o carinskom tretmanu ovih aviona koji su ranije bili u sastavu Montenegro Airlines-a, imajući u vidu da je vlasnik i jedne i druge kompanije država. Neophodno je da Vlada sagleda postojeću poresku i carinsku politiku prema ToMontenegru. Na ovaj način, sa ovolikim opterećenjem, pitanje je konkurentnosti ToMontenegra na avio-tržištu, pa se mora već sada razmišljati o ambijentu u kojem treba da zaživi i održivo posluje nova kompanija”, ocjenjuje Damjanović.

Kako ste zadovoljni dosadašnjim tokom fiskalizacije?

Damjanović: Za prve dvije nedjelje juna fiskalizovano je 18 hiljada obveznika, što je dvije trećine aktivnih i polovina ukupnih. Nijesam zadovoljan, iako trend svakodnevnog prijavljivanja novih obveznika ide u prilog tome da je većina pokazala odgovornost i da je ovo nepovratan proces koji treba da doprinese uvođenju reda u crnogorske javne finansije. Napravili smo plan operativnih aktivnosti za terensku kontrolu obveznika i inspektori su već na terenu. Zbog ogromnog broja obveznika, koje nije moguće kontrolisati u kratkom periodu, definisali smo način i model kontrole, od najvećih i velikih obveznika ka manjim, kao i u odnosu na turističku sezonu gdje će inspektori imati poseban angažman.

Koliko trenutno iznosi poreski dug? Kako opštine i kompanije poštuju obaveze iz reprograma?

Damjanović: Poreski dug na dan 31. maj 2021. iznosio je 483 miliona eura. Ako se tome dodaju i takozvane odbitne stavke poput kamata po reprogramu, duga državnih organa, reprograma opština, nerealizovanih preusmjerenja, ostalih reprograma, kao i duga iz stečaja i likvidacija, bruto dug je 773 miliona.

Ova uprava ulaže napore da se nakon teške godine pandemije, koja je rezultirala padom privrednih aktivnosti i rastom poreskog duga koji gotovo korespondira sa stopom pada BDP-a, stvore uslovi za smanjenje duga. To neće biti lako i zahtijeva maksimalne napore svih u sistemu.

U odnosu na opštine, najveći dio poštuje obaveze iz reprograma. Kod pojedinih opština ima ozbiljnih naslijeđenih problema, koje se trudimo da rješavamo dnevno.

Kako komentarišete najavu povećanja akciza od 1. jula?

Damjanović: Trend povećanja akciza, ali i širenja akciznog obuhvata, nije samo u Crnoj Gori, već u najvećem broju evropskih zemalja i to je neumoljiva činjenica. Svakako da povećanje akciza može da poveća nivo sive ekonomije, kako zbog regionalnih cjenovnih dispariteta akciznih roba, tako i zbog slabe kupovne moći domaćeg stanovništva, pa se mora biti oprezan u planiranju i realizaciji akcizne politike.

Ukoliko dođe do povećanja akciza i proširivanja akciznog obuhvata, Uprava će uložiti maksimalne napore da u saradnji sa drugim institucijama radi na sprečavanju povećanja nivoa sive ekonomije. Mjeru uspjeha ćemo imati veoma brzo, analizom ostvarenih akciznih prihoda, gdje se očekuje ipak povećanje prihoda, bez obzira na mogući pad, kako potrošnje pojedinih akciznih proizvoda, tako i izvjesnih pokušaja bježanja u tzv. “sivu” zonu.

Instituciji na čijem ste čelu ove godine je pripojena i Uprava za igre na sreću. Kakvo je stanje u toj oblasti?

Damjanović: Ta je oblast zbog pandemije doživjela ozbiljan pad prometa od 12 miliona eura. Za objektivne probleme, poput povremenog zatvaranja djelatnosti zbog mjera protiv pandemije, mora se naći podrška države, jer je evidentno da se smanjuje broj zaposlenih u industriji, što povećava pad legalnog prometa. S druge strane, postojeći zakonski okvir ostavlja prostor za nelegalno klađenje na digitalnim on-lajn platformama, koje su imale trend rasta dok su zatvarane kladionice.

Zato je neophodno da se novim zakonom, za koji se nadam da će biti usvojen najkasnije do kraja godine, stvore pretpostavke za apsolutnu mogućnost nadzora nad realnim obimom prometa u ovoj oblasti, kako bi bila adekvatno oporezovana i dala doprinos punjenju budžeta. Već smo evidentirali probleme, obavijestili Ministarstvo i radi se na pripremi zakona, sa primjedbama i sugestijama sa javne rasprave koja je dugo trajala. Istovremeno smo pokrenuli inicijativu da se vrate u Upravu inspektori zaduženi za igre na sreću, koji su trenutno u Upravi za inspekcijski nadzor. To stvara ozbiljne probleme u sinhronizaciji aktivnosti otkrivanja i sankcionisanja nezakonitosti, pa očekujemo da će to biti brzo riješeno.

Planirate li uvođenje poreske policije i kada?

Damjanović: Ideja o formiranju poreske policije datira od decembra 2014. Uprkos brojnim inicijativama u koje sam imao uvid, a koje su više puta dostavljane prethodnim vladama, nije bilo pomaka u realizaciji ideje formiranja poreske policije. Imajući u vidu procese objedinjavanja poreske i carinske službe u jedinstvenu upravu, kao i namjeru da se donese zakon kojim bi se dodatno oporezovala nezakonito stečena imovina, treba aktuelizovati ideju formiranja poreske policije.

Za to je neophodno donijeti više zakona izmijeniti Zakon o poreskoj administraciji, Krivični zakonik, a vjerovatno i Zakon o unutrašnjim poslovima, u dijelu ovlašćenja poreskih policajaca. To traži zajednički pristup nadležnih ministarstava i Uprave, u smislu pripreme zakonskih odredbi i pretpostavki za definisanje položaja i načina rada poreske policije. Formiranje poreske policije zahtijevalo bi dodatno kadrovsko jačanje unutar inspekcijske službe.

Imate li podatke koliko radnika radi na crno?

Damjanović: Ovaj broj je nepoznanica, ali ću se usuditi da ga procijenim na polovinu zaposlenih u privatnom sektoru kojima se ne uplaćuju odgovarajući doprinosi. Siva ekonomija na tržištu rada je poseban problem, gdje je veliki broj zapošljenih u situaciji da dio zarade ili kompletnu zaradu prima na ruke, sa umanjenim doprinosima. Osim što to stvara problem buduće egzistencije zapošljenog, pravi ogromne probleme državi u vidu poreske evazije.

Uvjeren sam da bi se smanjivanjem doprinosa, u oročenom vremenskom periodu legalizovao najveći broj poslodavaca, proširila poreska baza, a neto efekat bi bio čak i rast prihoda od doprinosa. Nakon tog ograničenog perioda legalizacije, neuplaćivanje doprinosa bi se najstrožije sankcionisalo i polako bi se uveo red na tržište rada. Jeste rizičan poduhvat, ali je još rizičnije i pogubnije nastaviti kao i do sada, gdje se ono što se ne može naplatiti u Crnoj Gori nadomještava rastom ino-zaduženja, i tako u krug.