Jurnjava za profitom: Povećana tražnja digla cijene privatnog smještaja na primorju

Ovih dana u Budvi, a i generalno na Primorju, se traži krevet više. Za vlasnike privatnog smještaja je to jedno predivno finansijsko osvježenje, nakon turističke 2020. godine koja im je donijela veliku nulu i koja će ostati samo u ružnom sjećanju kada su finansije u pitanju, kazao je Pobjedi direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović.

Njegovo je mišljenje da su što se cijena tiče izdavaoci privatnog smještaja usljed povećane potražnje, uslovno rečeno, opustili i prilično digli cijene u želji za maksimizacijom profita.

“S druge strane, infrastruktura gradova i te kako trpi. Nepregledne kolone automobila kroz gradove i na ulazu u iste čine da boravak na našem primorju u tim trenucima bude vrlo neprijatan. Da li će to neke od turista odbiti za budući dolazak, vrlo moguće da hoće. Bojim se da su donosioci odluka u prethodnom periodu, kada je urbanizacija primorja u pitanju, i te kako zanemarili činjenicu da postoji ograničenost prostora na plažama i da to zahtijeva kontrolu i ograničenje ukupnog smještajnog kapaciteta. Danas, a i u budućnosti, platićemo cijenu te nepromišljenosti”, smatra Golubović.

On je mišljenja da je privatni smještaj u Crnoj Gori u zadnjih 20 godina doživieo, nažalost, nekontrolisanu ekspanziju.

“Broj smještajnih jedinica se značajno povećao čime se kapacitet minimum utrostručio. Strategijom razvoja turizma Crne Gore iz 2008. godine kojom su definisani strateški pravci kretanja do 2020. godine jasno je definisana jedna od mjera koja se odnosi na razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta. Prvenstveno se to odnosilo na osnovne tj. primarne turističke kapacitete (hotelski smještaj), dok se ekspanzija sekundarnih kapaciteta, takozvani privatni smještaj, trebala znatno usporiti administrativnim instrumentima, barem na Primorju i u drugim područjima turističke koncentracije”, tvrdi Golubović.

Međutim, po njegovim riječima danas smo svjedoci da je Crnogorsko primorje trajno devastirano prekomjernom, neplanskom, gradnjom objekata koji su dominantno izgrađeni s namjenom da se stanovi u istima prodaju na tržištu nekretnina.

“Ti stanovi danas se na tržištu nude u kratkoročni najam turistima tokom turističke sezone, a većina ovih stanova ‘posluje’ u sivoj zoni, što bi značilo da država tj. opština skoro da ne ubira nikakav prihod po tom osnovu”, kaže sagovornik Pobjede.

Po mišljenu Golubovića, poseban problem su napravili tzv “kondo hoteli“ koji su investitorima omogućili izgradnju višespratnica sa stanovima za prodaju na samoj obali mora, pod izgovorom investiranja u hotelsku idustriju.

“Klasična obmana koja za rezultat ima posljedice nepopravljivih razmjera. Danas kada se barkom ili nekim drugim plovilom provozate npr. budvanskom obalom, imate u potpunosti izmijenjen pejzaž i ambijent primorskog grada koga svi volimo da nazovemo “kraljicom Mediterana“. Posebno je upečatljiva floskula “Budva – Monte Carlo“, koja je bila produkt investicionog buma iz 2007. godine. Ista je trajno devastirala primorski grad čiji nastanak datira još od prije 2.500 godina. Promjenom lokalne vlasti u Budvi svi su se ponadali da je nekontolisanoj gradnji došao kraj, međutim, naprotiv”, ističe Golubović.

Direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović kada su u pitanju brojke tvrdi da ne možemo još reći da je u prosjeku sezona na nivou 2019. god.
“U nekim gradovima popunjenost je veća, a u nekim manja u odnosu na 2019. Na brojke utiče i dostupnost određenim tržištima kojima su te lokacije bile okrenute u ranijim godinama, ciljne grupe kao i partneri koji za ovu sezonu nisu uspjeli da pokrenu poslovanje… tako da je za nas još rano praviti poređenje sa 2019.”, kazala je za Pobjedu direktorica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja u Crnoj Gori, Branka Džoganović.

Navodi da je kovid pandemija u prethodnom periodu, zajedno sa prirodnim nepogodama ostavila velikog traga i da ih je to zateklo poprilično nespremne.

“Pored velikih finansijskih gubitaka psihički i emotivno smo iscrpljeni i ljetovanje je nešto što su gotovo svi sa nestrpljenjem očekivali kao znak povratka života redovnom ritmu i da opet vladamo situacijom. Crna Gora je jednim sveobuhvatnim planom poslala poruku da ćemo biti otvoreni za sve koji žele da ljetuju u Crnoj Gori, i da ćemo preduzeti raspoložive mjere da sačuvamo epidemiološku stabilnost destinacije”, kazala je Džoganović naglašavajući da smo upravo ušli u špic sezone i svakako dolazi do izražaja važnost promocije koju su pojedini gradovi dosta temeljno i studiozno odradili u pripremnom periodu.
Kada su u pitanju cijene izdavanja privatnog smještaja, ističe da su one na nivou iz 2019.

“Naši gosti znaju da na cijenu utiče takođe broj osoba i broj dana i nerijetko se nađe prostor za neki dogovor. Niko sa sigurnošću ne može da tvrdi u kom pravcu će se kretati situacija sa kovidom i novim sojevima virusa, kako kod nas tako i u emitivnim tržištima. U interesu je da se održi povoljna epidemiološka situacija i omogući dolazak turistima i u postsezonskom periodu za kada su predviđene različite manifestacije po gradovima što će gostima učiniti boravak još zanimljivijim”, kazala je Džoganović dodajući da su za taj period izdavaoci već pripremili povoljnije cijene i nadaju se da će se pozitivan trend rezervacija nastaviti.

“Cijene su nešto što je promjenljivo i izdavaoci kreiraju svoje cijene po sezonskim periodima, ciljnoj grupi, tržištu sa kojim sarađuju i po kvalitetu sadržaja i servisa koji nude. Već godinama unazad su cijene izuzetno povoljne kad se uzme u obzir i veliki napredak po pitanju kvaliteta u svim segmentima ponude u privatnom smještaju”, kazala je Džoganović.
Po njenim riječima zajednica bi trebalo da ima više sluha za potrebe izdavalaca, trebali bi da budu saveznici u ponudi koju izdavalac kreira i plasira gostu.

“Izostanak konkretne pomoći u prethodnom periodu je nešto što je teško shvatiti, lokalne samouprave određuju na lokanom nivou obaveze izdavalaca tako da sada postoji jedno šarenilo taksi, poreza, prireza poreza koje nije lako ispratiti, sezonski tip poslovanja je poseban problem, nepostojanje strategije na lokalnom nivou takođe. Neophodno je donositi kvalitetna i razvojna rješenja”, kazala je Džoganović.