Banke vs. tehnološke kompanije: Ko vrijedi više
Kada se analiziraju cijene akcija i njihov rast u posljednjih deset godina, prednost je apsolutno na strani tehnoloških kompanija koje su konkurencija bankama. Bilo da je riječ o manjim ili većim tehnološkim kompanijama, vrijednosti njihovih akcija rastu i preko 1000%, dok je taj rast kod banaka bio najviše oko 150% u istom periodu, piše Miloš Velimirović iz portala Biznis i finansije.
Džejmi Dajmon, predsjednik uprave JP Morgan Čejs, najveće banke na svijetu po tržišnoj kapitalizaciji, obratio se ove godine pismom akcionarima banke. U svijetu finansija ovo pismo je podjednako značajno kao i ono koje piše Voren Bafet svojim akcionarima. Dajmon u opširnom pismu komentariše različite poslovne oblasti, a poseban dio je posvećen prijetnjama po uspješno poslovanje bankarskog sektora u budućnosti.
On upozorava da banke imaju sve manju ulogu u finansijskom sistemu prije svega zbog zaostajanja u digitalizaciji koja je u potpunosti promijenila način poslovanja u posljednjoj deceniji i predstavlja glavnu prednost konkurencije – fintech i velikih tehnoloških kompanija. Amazon, Facebook, Google i Apple trče u petoj brzni, dok banke džogiraju.
Banke, iako posluju u izuzetno rigorozno regulisanoj industriji, imaju ogromnu konkurenciju u nebankarskim i kvazibankarskim institucijama.
Gdje su banke a gdje konkurencija u posljednjoj deceniji
Ilon Mask, jedan od najvećih preduzetnika danas, nakon prodaje svoje prve kompanije Zip2 ušao je u novi poslovni poduhvat PayPal (inicijalno X.com) 1999. godine, s idejom da napravi prvu internet banku. U tome ga je spriječila isključivo stroga regulativa. Kompanija se, iz praktičnih razloga, prvenstveno okrenula plaćanjima preko interneta. Poslije samo tri godine, PayPal je prodat za 1,5 milijardi dolara, a Mask je promijenio sferu interesovanja i posvetio se projektima putovanja u svemir.
Kada se analiziraju cijene akcija i njihov rast u posljednjih deset godina, prednost je apsolutno na strani tehnoloških kompanija koje su konkurencija bankama. Bilo da je riječ o manjim ili većim kompanijama, vrijednost njihovih akcija raste i preko 1000%, dok je taj rast kod banaka bio najviše oko 150% u istom periodu.
Primjera radi, ulaganje od 1.000 dolara 2009. godine u akcije pojedinih tehnoloških kompanija, donijelo bi 2019. godine sljedeću zaradu: Netflix (49.243 dolara), Amazon (22.261 dolara), Apple (8.469 dolara), Microsoft (5.642 dolara). Kod banaka bi jednak ulog doveo do znatno nižeg povraćaja na investiciju: J.P. Morgan (2.582 dolara) Wells Fargo (1.742 dolara) Banka Amerike (1.615 dolara), Morgan Stenley (1.493 dolara).
Jasno je da se banke nalaze pred kompleksnim poslom. Iako se neće nužno smanjivati regulatorne barijere za ulazak novih učesnika na finansijsko tržište, značajna prednost velikih tehnoloških i fintech kompanija je u njihovoj inovativnosti i ogromnom finansijskom kapacitetu za ulaganja.
Uporedo sa ovom trkom ko će predvoditi na tržištu finansijskih usluga, odigrava se prodor blockchain tehnologije i kriptovaluta koje su zasnovane na ovoj tehnologiji. Mada mnogi dovode u pitanje budućnost virtuelnog novca, neprekidno uvećavanje vrijednosti vodećih kriptovaluta, kao i sve veći broj učesnika na ovom tržištu, idu u prilog stavu da nije riječ samo o prolaznom trendu.
