Erste: Cijene stanova u regionu rastu brže nego zarade

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u drugom kvartalu iznosila je 1,23 hiljade eura i veća je 23,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, objavio je Monstat.

Dešavanja na domaćem tržištu nekretnina dio su šireg trenda. Prosječni rast cena u 40 država članica OECD-a iznosio je 9,4% ove godine, što je najsnažniji rast u posljednjih 30 godina.

Istraživanje Erste Grupe pokazuje da su stanovi poskupljivali više nego što su rasle plate u cijelom regionu Centralno istočne Evrope (CIE) od 2010. do 2020. godine, a kako nema promjena na strani ponude i potražnje – takav trend bi mogao da se nastavi.

Od 2010. do prvog kvartala 2021. cijene stambenog prostora u EU su porasle u prosjeku za 30,9%, a stanarina za 15,3%. U Mađarskoj su stanovi poskupjeli skoro 100%, u Češkoj i Slovačkoj za preko 50%, dok je najmanji rast cijena u Sloveniji, Hrvatskoj (obje malo preko 20%) i Rumuniji (svega 10%), prenosi SEEbiz.

Postoji više razloga za ovakav trend – od neuravnotežene ponude i tražnje do povoljnih kredita sa rekordno niskim kamatama. Treba uzeti u obzir i akumuliranu štednju građana u posljednjih godinu dana i sve veću potrebu za stambenim prostorom usljed potrebe rada od kuće.

Jedan od faktora je i dug proces pribavljanja građevinske dozvole, koji smanjuje ponudu. Međutim, za razliku od Slovačke, gdje taj proces traje najduže u regionu, čak 300 dana, i Rumunije i Slovenije (oko 250 dana), u Srbiji je taj proces kraći od 100 dana.

Uprkos brzom porastu cijena stambenog prostora, rizik od ciklusa uspona i padova cijena nekretnina u CIE znatno je smanjen, a bankarski sektor u regionu nalazi se u dobrom i stabilnom stanju, čime doprinosi finansijskoj stabilnosti.

Kada je u pitanju stanovanje, jedno od trenutno najaktuelnijih pitanja, pored pomenutog rasta cijena, odnosi se na zelene politike. Trenutno 75% svih zgrada u EU nije energetski efikasno – troše 40% ukupne potrošnje struje i emituju 36% gasova sa efektom staklene bašte. Za postizanje cilja neto smanjenja emisija za 55% odsto do 2030. godine potrebno je udvostručiti stopu energetskog renoviranja privatnih i javnih zgrada, prije svega dekarbonizacijom sistema grijanja i hlađenja koji su odgovorni za oko 80 potrošnje energije. Procjenjuje se da će za to biti potrebno 275 milijardi eura investicija godišnje u projekte renoviranja.

Prepreka na tom putu može da bude nedostatak privlačnih finansijskih podsticaja za sprovođenje takvih projekata, a osim toga, razumijevanje potencijalnih koristi je i dalje na niskom nivou. U tom smislu, od ključnog značaja za povećanje stope renoviranja u cijeloj EU tokom predstojeće decenije biće edukativne kampanje i pružanje različitih finansijskih proizvoda kao što su zeleni krediti, hipoteke i poreske olakšice.