Izvještaj o globalnom bogatstvu: Kako je čovječanstvo ušlo u prisilnu štednju

Finansijska institucija Allianz predstavila je dvanaesto izdanje svojeg Izvještaja o globalnom bogatstvu, koje stavlja pod mikroskop imovinu i dugove domaćinstava u gotovo 60 zemalja.

Godina 2020. bila je godina oprečnosti. Pandemija bolesti COVID-19 uništila je milione života i sredstava za život, a svjetsko ekonomija je potonulo u najveću recesiju od Drugoga svjetskog rata. Istovremeno su, kako prenosi SEEbiz, monetarne i fiskalne politike mobilizirale nezamislive svote kako bi podržale priveredu, tržišta i ljude. U tome su bile uspješne: prihodi su stabilizovani, a berze su se brzo oporavile.

Uz takve pozitivne okolnosti, bogatstva domaćinstava uspjela su pregrmjeti krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19: Globalna finansijska imovina povećala se 9,7 odsto u 2020. i prvi put u istoriji stigla do 200 biliona eura.

Ušteđevina je bila glavni pokretač: Budući da su zatvaranja drastično smanjila prilike za potrošnju, pojavio se globalni fenomen “prisilne štednje”. Svježa ušteđevina je skočila čak 78% na 5,2 biliona eura u 2020, što je apsolutni rekord.

Prilivi u bankovne depozite – osnovna opcija prisilne ušteđevine, kojom se nepotrošeni dohodak jednostavno ostavlja na bankovnom računu – gotovo je utrostručen (+187 %).

Bankovni depoziti činili su pola ili više svježe ušteđevine na svim uključenim tržištima. To je rezultiralo time da su bankovni depoziti širom svijeta prvi put rasli po dvostrukoj stopi od 11,9%; prethodna najveća stopa rasta bila je 8% za finansijske krize 2008.

Dok su hartije od vrijednosti klase imovine – podstaknuti jakim berzama – narasli za 10, 9 %, sredstva osiguravajućih i penzionih fondova imala su mnogo slabiji rast, 6,3 %.