Porasla finansijska moć domaćinstava u Hrvatskoj
Finansijska imovina hrvatskih domaćinstava prošle godine je porasla, ali manje od svjetskog prosjeka, što se pripisuje slabijem rezultatu domaćeg tržišta kapitala i nepopularnosti akcija među hrvatskim građanima, stoji u godišnjem izvještaju kompanije Allianz o globalnom bogatstvu.
Izvještaj analizira imovinu i dugove domaćinstava u gotovo 60 zemalja. Prema njemu, bruto finanijska imovina hrvatskih domaćinstava porasla je tokom 2020. godine za 5,3 odsto dosegnuvši 71 milijardu eura, a glavni pokretač bili su bankarski depoziti, koji čine gotovo polovinu sve finansijske imovine.
Drugi veliki pokretač rasta bila su sredstva osiguravajućih i penzionih fondova, koja su porasla za 8,3 odsto, djelimično zahvaljujući kamatnim stopama u padu. Hartije od vrijednosti su opale za 3,4 odsto, što po Allianzovim navodima odražava loš učinak hrvatske berze i činjenicu da hrvatske štediše, u poređenju s većinom susjednih zemalja, izbjegavaju ulaganja u tržišta kapitala.
Neto finansijska imovina hrvatskih domaćinstava porasla je za 6,3 odsto, a sa iznosom po stanovniku od 12.510 eura Hrvatska na listi najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto.
Tako je Hrvatska šesta najbogatija zemlja u regionu, zauzevši mjesto ispod Slovenije (25), Češke (26), Estonije (27), Mađarske (30) i Litvanije(31), ali i iznad Bugarske (35), Poljske (37), Slovačke (38) i Rumunije (40).
Na globalnom nivou, finansijska imovina je prošle godine povećana za 9,7 odsto, prvi put dosegnuvši 200 milijardi eura. Ušteđevina je bila glavni pokretač povećanja bogatstva domaćinstava u svijetu, jer se, kao se navodi, u uslovima epidemioloških zatvaranja koja su drastično smanjila ličnu potrošnju pojavio globalni fenomen “prisilne štednje” te je ušteđevina skočila na rekordne 5,2 milijarde eura, prenio je Poslovni dnevnik.
