I Njemce muče poskupljenja

Cijene u Njemačkoj rastu kao nikad u posljednje tri decenije. Osjetno su skuplji grijanje, benzin i hrana. To ima veze s cijenom energenata i većom potražnjom koja se pojavila s popuštanjem pandemije, piše Deutsche Welle (DW).

U septmebru su cijene u Njemačkoj porasle čak 4,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je prvi put da je inflacija, tako posmatrana, prešla četiri odsto još od 1993. godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku Destatis.

Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, ali to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe, te gužvu koja nastaje u lukama.

Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli.

Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego prije godinu dana. Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na istorijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.

Od ove kalendarske godine pak uvedena je i taksa na emisije ugljendioksida (CO2) od 25 eura po toni tog štetnog gasa. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.

Grijanje na gas, kojeg koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u septembru je bilo skuplje za 5,7 odsto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.

„Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nijesu u stanju da pokriju troškove energije”, kaže Leonora Holling, predsjednica Saveza potrošača energije. Ona zahtijeva da država dodatno subvencionira grijanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju s mreže ako ne mogu podmiriti troškove.

Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na pumpama „koketiraju s istorijskim rekordom”. Posljednji sedmični prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. oktobar) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1,526 eura za litar, a super E10 čak 1,647 eura po litru. Početkom godine dizel je djelimično koštao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.

I tu su razlozi opet u poskupljenju sirove nafte, ali i davanjima zbog CO2 što povećava cijenu goriva za 6 do 8 centi po litru. Gerhard Hildebrandt iz ADAC-a poziva buduću vladu Njemačke da „odustane od igranja s idejom da još brže podigne cijenu CO2″.

Naime, za sada je planirano da davanja po toni ugljendioksida s 25 poraste na 55 eura do 2025. godine. To bi značilo još 7 do 9 centi po litru goriva, bez obzira na kretanje cijene sirove nafte.

Prema Statističkom zavodu, Njemce su u septembru sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 odsto u odnosu na septembar prošle godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 odsto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4 odsto).

Rastu cijena kumuje i Kina. Naime, inflacija bi mogla postati pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniji srednji stalež. „S tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mliječnih proizvoda i s time domaća (njemačka) proizvodnja ne može održati korak”, kaže Sabrina Jacobs iz kuće za ulaganja Inside Investements.

U prevodu: evropski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje plaća više cijene, pa nužno rastu cijene i u Evropi.

Poskupili su automobili (6,3 odsto), ali ne čudi što su još snažnije, naime za 7,7 odsto, poskupili – bicikli. DW je već pisao kako je pandemija u Njemačkoj izazvala pomamu za dvotočkašima te da se, zbog kašnjenja sirovina iz Kine, i po nekoliko sedmica ili čak mjeseci čekalo na nove – i uglavnom prilično skupe – bicikle.

Razlog za bum na tržištu bicikala je što se građani, iz straha od zaraze ili zabrana, sve manje oslanjaju na javni prevoz. Iz sličnog razloga – kako bi izbjegli kolektivni smještaj na odmoru – Njemci kao ludi kupuju kampere, čija je cijena porasla za 8,1 odsto i na njih se čeka mjesecima.

Osjeća se i rast cijena građevinskih proizvoda (6,1 odsto), posebno parketa i laminata (7,6), građevinskog materijala i stolarije (6,1). Kako je u globalnoj privredi sve povezano, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cijene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, nego i poskupljenje drva zbog požara u Kaliforniji ili napada nametnika na šume u Kanadi.

Na kraju, poskupile su i usluge i to za 2,5 odsto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No tu su razlike vrlo velike, pa su tako negdje cijene ostale iste, a negdje osjetno otišle na gore. Recimo, vozači plaćaju popravke i servis 5,4 odsto više, a toliko su poskupili i starački domovi. Odlazak u restoran ili frizeru poskupili su za 3,7 odsto.

Stručnjaci vjeruju da snažan rast cijena neće potrajati u idućoj godini. „Povratak na red veličine od dva odsto očekujemo sredinom sljedeće godine”, kaže Sebastian Dulien iz Instituta IMK. Sada je potražnja eksplodirala nakon mjeseci zastoja zbog korone, ali to ne može trajati vječno, kažu ekonomisti.

U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri odsto, iduće 2,5, a 2023. godine svega 1,7 odsto.

No, prema analizi ovih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da građani počnu trošiti svoje ušteđevine i trošiti mnogo više nego do sada. Naime, ušteđevine građana porasle su kao nikada, jer tokom pandemije vlada nesigurnost pa se štedi, a za vrijeme trajanja faza zatvaranja se i nije mogao potrošiti novac. Ako potrošnja krene odjednom, cijene će skočiti.

I drugo, govori se o takozvanoj spirali rasta plata i cijena. Zbog toga što Njemačkoj nedostaje radne snage u svim sektorima, cijena rada raste, a kako je najavljeno iduća vladajuća koalicija uvodi minimalnu satnicu od 12 eura bruto (trenutno je 9,6 eura). To znači više kupovne moći, a to obično donosi i poskupljenja.