EIB ublažio uslove za kreditiranje u Crnoj Gori
Evropska investiciona banka (EIB) je od početka pandemije ublažila uslove pod kojima odobrava zajmove Crnoj Gori, kako bi se olakšalo pružanje podrške domaćoj ekonomiji, kazala je potpredsjednica te finansijske institucije za Zapadni Balkan, Liliana Pavlova.
Ona je u intervjuu Pobjedi podsjetila da je finansijski paket EIB za Zapadni Balkan 1,7 milijardi eura.
“Paralelno sa tim, uveli smo nekoliko vanrednih mjera, koje su obuhvatile fleksibilne uslove i proširene kriterijume za odobravanje novih kredita za sektore zdravstva i malih i srednjih preduzeća (MSP). Omogućili smo i prenamjenu postojećih sredstava za ova dva sektora, dodatnu fleksibilnost za privatni sektor i povoljne uslove u pogledu dospijevanja i kamata“, navela je Pavlova.
Ona je dodala da je namjera EIB-a bila da najugroženijim kompanijama u Crnoj Gori i regionu pruže neposredan pristup finansijskim sredstvima.
Na pitanje kako ocjenjuje najavljenu poresku reformu ministra finansija Milojka Spajića, Pavlova je odgovorila da će morati da vide efekte predložene reforme nakon što stupi na snagu.
“Važno je da se primijene reforme koje će približiti zemlju standardima Evropske unije (EU), što će omogućiti njenu bržu integraciju u Uniju”, ocijenila je Pavlova.
Ona je, na pitanje koliko novca je EIB do sada investirala u crnogorsku ekonomiju, odgovorila da je to iznos od milijardu eura.
“Tri od svakih pet eura koje smo investirali u Crnoj Gori bili su podrška za privatni sektor. Samo od 2009. pomogli smo očuvanje 40 hiljada radnih mjesta, što je otprilike populacija Bara. Uložili smo 251 milion u razvoj transportne infrastrukture. Naše investicije u vodosnabdijevanje i otpadne vode uvećale su pristup pijaćoj vodi i sanitarnim uslugama širom države, kao i u izgradnju i renoviranje obrazovnih ustanova i vrtića deset opština”, poručila je Pavlova.
Danas, kao dio Tima Evrope, EIB je, kako je navela, spremna da nastavi finansiranje socijalnog i ekonomskog razvoja i omogući da Crna Gora iskoristi pogodnosti Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije (EK).
“Kao potpredsjednica EIB koja vodi tim zadužen za operacije na Zapadnom Balkanu, uvjeravam vas da smo u bliskom kontaktu sa partnerima kako bi podržali brz i uspješan oporavak od pandemije Covid-19, prilagođavanje klimatskim uslovima i ublažavanje njihovih posljedica, kao i modernu i pouzdanu transportnu infrastrukturu. EIB želi da nastavi sa podsticanjem održivog i dugoročnog razvoja Crne Gore, kao i ambicija za pridruživanje EU”, poručila je Pavlova.
U EIB-u su, kako je rekla, spremni smo da primijene njihovu finansijsku i tehničku podršku kako bi doprinijeli stvaranju tržišta u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu koje je više društveno inkluzivno, digitalizovano i integrisano.
“U ovom kontekstu, tokom prvih šest mjeseci ove godine odobrili smo projekte vrijedne 600 miliona eura. Očekuje se da ove investicije otključaju dodatne 1,2 milijarde EUR investicija”, precizirala je Pavlova.
Na pitanje koliko novca je EIB plasirao preko Investicono-razvojnog fonda (IRF), a koliko preko komercijalnih banaka, Pavlova je odgovorila da je od 610 miliona uloženih EUR, 420 miliona investirano u privatni sektor preko IRF-a.
“Posljednja investicija je odobrena u septembru prošle godine i pruža podršku oporavku 150 MSP. Upravo se spremamo da potpišemo šesti ugovor sa IRF-om u vrijednosti 50 miliona EUR za brži oporavak malih preduzeća, koja su najgore pogođena pandemijom. Ova sredstva će biti dostupna i kompanijama koje planiraju ulaganje u energetski efikasne i ekološke poslovne prakse”, objasnila je Pavlova.
Zajedno sa tom operacijom, koja tek treba da se potpiše, investicije EIB-a u saradnji sa IRF-om dostići će 470 miliona eura.
EIB planira da finansira nove projekte u zdravstvu, klimatskim aktivnostima i transportu.
“Želimo da podržimo transformaciju crnogorske ekonomije u zeleniju, otporniju i digitalnu, kao i da joj pomognemo da se izbori sa dva globalna izazova – pandemijom i klimatskim promjenama”, zaključila je Pavlova.
