Hrvatska ekonomija se već vratila na nivo prije pandemije
Ministar finansija Hrvatske Zdravko Minić rekao je da je Hrvatska tokom krize za manje od dvije godine dosegla predrecesijski nivo realnog BDP-a, dodajući da je prošla godina „trajala“ šest godina, a da je ekonomiji trebalo četiri i po godine oporavka.
Zbog svega toga, on je istakao da Hrvatska može da bude zadovoljna, ako se ima u vidu da je njen privredni rast procijenjen na 8 odsto u ovoj godini.
„Sportskim rječnikom, ‘dva gola na jednoj strani’, to su značajno veći BDP u odnosu na planirano, i posljedično i veći prihodi, i ‘dva primljena gola’ su veći rashodi u odnosu na ono što smo planirali, a s obzirom da su viši nego prihodi onda će i deficit biti povećan. Međutim, pobjeda u posljednjem trenutku je činjenica da nam je javni dug uprkos svim okolnostima ove godine zabilježio smanjivanje, i to onim ritmom i dinamikom koje želimo i među ostalim i vidimo iduće tri godine – prosječna 2 do 3 procentna poena BDP-a godišnje”, kazao je Marić, prenose zagrebački mediji.
Na pitanje hoće li deficit uzrokovati potrebu za nekim dodatnim zaduženjem, on je rekao da su sve potrebe finansiranja ispunjene.
„Do kraja godine izuzev dvije redovne aukcije trezorskih zapisa – sve smo zatvorili. Naravno mi uvijek moramo da budemo spremni ako dođe nešto nenadano, još su svega dva mjeseca do kraja godine, ali što se tiče potreba za finansiranje, više ih nema za ovu godinu. Međutim iduća – kako i planirani deficit, tako i određena dospijeća imamo već u februaru, u maju međunarodne obveznice s 1,25 milijardi eura i potom u julu još jedna domaća obveznica. Gotovo 3 milijarde eura iduće godine imamo dospijeća, mislim da ćemo biti dosta aktivni već od samog početka, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu“, rekao je on.
Marić čeka četvrtak i sjednicu vlade jer su ključni podaci već poznati. Ove godine BDP raste više od 8 odsto, čime Hrvatska doseže predrecesijski nivo rasta u roku od dvije godine. Ipak, rashodi prestižu prihode pa će deficit biti veći od četiri odsto. Penzije, plate javnih i državnih službenika, troškovi zbog pandemije, ali prije svega dug snabdjevačima, najveće su stavke u rebalansu.
„Ove godine sve skupa kada zbrojimo mi ćemo za zdravstvo iz državnog budžeta izdvojiti novac kako bi rokove plaćanja držali na 180 za bolnicu, odnosno za apoteke 120 dana“, zaključio je Marić.
