Godina počela novim poskupljenjem hrane
Svjetske cijene hrane su zabilježile rast u januaru i kreću se blizu 10-godišnjeg maksimuma, pri čemu su najviše poskupjela biljna ulja, objavila je u četvrtak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Indeks cijena hrane koji izračunava FAO, a koji prati mjesečne promjene cijena prehrambenih proizvode kojima se najviše trguje na globalnom nivou, iznosio je u prosjeku 135,7 poena u januaru u odnosu na naviše revidirani decembarski pokazatelj od 134,1 poen, prenosi Tanjug.
Poskupljenje hrane doprinosi opštem porastu inflacije, koja je oživjela s oporavkom ekonomija od krize izazvane korona virusom, a FAO upozorava da rast troškova dovodi u rizik siromašnije stanovništvo u zemljama koje se oslanjaju na uvoz.
Agencija UN-a sa sjedištem u Rimu, takođe je povećala procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2021. godini na 2,793 milijarde tona sa prethodne procijenjenih 2,791 milijardi tona, u izvještaju o izgledima ponude i potražnje žitarica, prenosi Reuters.
FAO je saopštio da su cijene biljnih ulja porasle u januaru za 4,2 procenta na mjesečnom nivou i da su dostigle rekordne nivoe, uslijed smanjenja raspoloživih količina za izvoz i drugih ograničenja koja utiču na ponudu, kao što su nedostatak radne snage i nepovoljne vremenske prilike.
“Prisutna je zabrinutost da se utjecaji ovih ograničenja neće brzo ublažiti”, naveo je u saopštenju Boubaker Ben-Belhassen, šef Odjeljenja za tržišta i trgovinu u FAO-u.
Međunarodne kotacije mlijeka i mliječnih proizvoda su porasle za 2,4 procenta u januaru, peti mjesec uzastopno, a najviše su skočile cijene obranog mlijeka u prahu i putera.
Proizvodnja žitarica
Žitarice su prošlog mjeseca ukupno posmatrano poskupile za samo 0,1 procent, pri čemu je kukuruz skočio za 3,8 posto u odnosu na decembar, zbog uporne suše u Južnoj Americi, dok je, nasuprot tome, pšenica pojeftinila za 3,1 posto, čemu su doprinijele izdašne žetve u Australiji i Argentini.
Cijene mesa su neznatno ojačale u januaru, dok su kotacije šećera zabilježile pad od 3,1 posto u odnosu na prethodni mjesec djelomično zbog povoljnih perspektiva proizvodnje u zemljama velikim izvoznicima – Indiji i Tajlandu, saopštio je FAO.
U odvojenom izvještaju, FAO je povećao svoju procjenu globalne proizvodnje žitarica u 2021. zbog veće proizvodnje pšenice u Argentini i Australiji. kao i u Rusiji i Ukrajini, nego što se ranije predviđalo.
“Očekuje se da će svjetska sjetva pšenice u 2022. biti veća, podstaknuta uglavnom povoljnim vremenskim uvjetima na sjevernoj hemisferi, mada bi visoki proizvodni troškovi mogli da odvrate proizvođače od znatnijeg povećanja”, napominje FAO.
Predviđa se da će globalna potrošnja žitarica u 2021/22. porasti za 1,6 procenata u odnosu na nivo iz 2020/21. godine i da će dostići 2,805 milijardi tona.
FAO-va prognoza svjetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2022. iznosi 824 miliona tona, što je povećanje od 2,2 miliona tona u odnosu na novembarsku procjenu.
