ECB: Slabija kupovna moć građana mogla bi zaustaviti rast cijena
Evropska centralna banka (ECB) neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike, saopštila je njena predsjednica Kristin Lagard, ocijenivši da bi slabija kupovna moć građana, u uslovima skoka cijena energije, mogla zauzdati inflaciju u eurozoni.
“Prilagođavanje mjera u monetarnoj politici sprovodiće se u fazama. Kamatne stope neće biti podignute prije nego što se okončaju neto kupovine imovine”, kazala je Lagard u Evropskom parlamentu, prenose agencije.
Ona je ponovo naglasila da će centralna banka pričekati sjednicu u martu i ažurirane procjene o ekonomskom rastu i inflaciji, u koje će biti uključeni najnoviji podaci.
“Nema razloga da brzamo sa zaključcima”, poručila je Lagard.
Inflacija u eurozoni u januaru je porasla na 5,1 odsto, a u ECB-u u srednjoročnom periodu planiraju inflaciju u visini dva odsto.
Lagard je priznala ipak da bi, ako se cjenovni pritisci pretoče u veći rast plata nego što se očekivalo, ili ako se ekonomija brže vrati punom kapacitetu, inflacija mogla biti veća nego što su prognozirali u decembru, posebno u kratkoročnom periodu.
Ona je objasnila da je glavni motor jačanja inflacije trenutno rast cijena energije, koji bi u predstojećem periodu mogao dvojako uticati i na rast potrošačkih cijena.
“S jedne strane, povećanje troškova energije može podsticati rast cijena direktno, povećanjem troškova proizvodnje, i indirektno, posrednim učincima na plate. S druge strane, ono može negativno uticati na primanja domaćinstaav i na dobit kompanija, smanjujući time ekonomsku aktivnost i prigušujući izglede za inflaciju”, dodala je Lagard.
Eurozona je u prošlosti bila posebno ranjiva na drugu mogućnost, budući da su veći troškovi energije slabili kupovnu moć domaćinstava i smanjivali inflaciju u srednjem roku.
“Očito u našoj procjeni izgleda za inflaciju moramo imati na umu da uslovi potražnje u eurozoni ne pokazuju iste znakove pregrijavanja koji se mogu uočiti u drugim velikim privredama”, navela je Lagarde aludirajući na Sjedinjene Američke Države (SAD).
To, kako je zaključila, povećava vjerovatnoću da će trenutni cjenovni pritisci popustiti i potom se stabilizovati na nižoj vrijednosti, omogućujući da se ostvari cilj od dva odsto u srednjoročnom periodu.
