Kako će ukrajinsko-ruski sukob uticati na odluke centralnih banaka
Kako ruski vojnici ulaze u istočnu Ukrajinu, a strahovi od sveopšte invazije Rusije rastu, povezani skokovi cijena energije i ekonomski učinci mogli bi predstavljati probleme centralnim bankama.
Globalna tržišta bila su nestabilna u utorak a cijene nafte skočile su na najviši nivo u sedam godina, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio da će Moskva priznati nezavisnost dva otcijepljena područja istočne Ukrajine i poslati vojsku u taj region.
Kao rezultat toga, Rusiji su počele da se uvode međunarodne ekonomske sankcije. Velika Britanija je prvobitno uvela ciljane sankcije na pet ruskih banaka i tri bogata pojedinca, dok je Njemačka zaustavila sertifikaciju gasovoda Sjeverni tok 2, namijenjenog za transport prirodnog gasa iz Rusije direktno u Evropu. Evropski ministri vanjskih poslova sastali su se u utorak u Briselu kako bi utvrdili odgovor EU.
CNBC ocjenjuje da geopolitička neizvjesnost dolazi u teškom trenutku za centralne banke svijeta. Neke su već započele proces pooštravanja monetarne politike u pokušaju suzbijanja rekordno visoke inflacije, ali skokovi cijena nafte i prirodnog gasa vjerovatno će još više pogoršati stanje.
Banka Engleske pokrenula je procedure za podizanje kamatnih stopa, te najavila dva seta povećanja, dok rast cijena počinje da zabrinjava i američke Federalne rezerve.
Evropska centralna banka (ECB) do sada je zaostajala za svojim “kolegama” kada su konkretne mjere u pitanju, ali se očekuje rast kamatnih stopa krajem 2022. U međuvremenu je i inflacija u eurozoni skočila na rekordne nivoe.
“Ako cijene nafte i gasa nastave da rastu, centralne banke bi mogle biti prisiljene da ubrzaju svoj tempo zaoštravanja politika s potencijalom za dvostruko povećanje stope”, smatra Viktorija Skolar, direktorka ulaganja u britanskoj investicionoj platformi Interactive Investor.
Hugh Gimber, globalni tržišni strateg u JPMorgan Asset Managementu, rekao je za CNBC da bi sukob u Ukrajini mogao da izvrši još veći pritisak na centralne banke, povećavajući vjerovatnost političke greške.
“Znali smo, ulaskom u 2022, da se oni [centralni bankari] suočavaju s vrlo teškom ravnotežom: prebrzo zategnuti, previše usporiti ekonomiju ili zategnuti presporo i riskirati gubitak kontrole nad srednjoročnim inflacijskim očekivanjima”, rekao je Gimber.
Invazija Rusije na Ukrajinu, kako je ocijenio, mogla bi u konačnom da prodube ovu zbrku s višim cijenama energije koje bi nastavile dalje da potiskuju očekivani vrhunac inflacije.
“U konačnom, mislim da centralne banke ovdje rade s relativno grubim alatom. Kao što prošle godine nijesu mogli da riješe neke nestašice na tržištu, to je vršilo značajan pritisak na povećanje cijena robe, niti mogu riješiti veće cijene energije povećanjem cijena ove godine”, rekao je Gimber.
JPMorgan očekuje da će centralne banke dati prednost rastu u odnosu na agresivan pokušaj povlačenja inflacije natrag.
