Cijene nekretnina i dalje rastu, u Podgorici kvadrat novog stana i preko 2.000 eura
Ekonomska kriza u svijetu i poskupljenje građevinskog materijala u Crnoj Gori je uslovilo enormni porast cijena kvadrata stana koje se kreću i više od 2.000 eura u Podgorici.
Istovremeno, porasla je i potražnja i vlasnici agencija za nekretnine kažu da se proda sve što se ponudi tržištu.
Cijene su počele da “skaču“ od septembra prošle godine i, prema izjavama sagovornika Pobjede, neće se zaustaviti.
Velika je potražnja i za stanovima za iznajmljivanje i to od Ukrajinaca i Rusa.
Skuplji materijal
Da je izgradnja nekretnina poskupila, potvrdio nam je vlasnik Zetagradnje Blagota Radović, koji je cijenu svojih stanova povećao za 15 odsto, sa tendencijom još većeg poskupljenja, zavisno do kretanja cijena materijala.
“To, međutim, nije uticalo na potražnju, koja je i dalje velika. Valjda se ljudi plaše inflacije i ulažu pare u nekretnine. S druge strane, cijena građevinskog materijala je skočila 40 do 200 posto, što će se odraziti na cijenu stambeniog kvadrata”, kaže Radović za Pobjedu, dodajući da se cijena stanova u njihovim zgradama kreće od 1.300 do 1.800 eura.
Direktorica agencije Iva nekretnine Mira Radović potvrđuje da su cijene stanova u Podgorici porasle i da su nerealne.
“Kod investitora nema više stanova. Sada prodaju manje-više vlasnici i te cijene su daleko iznad realnosti. Jeste da je poskupio građevinski materijal, ali cijene stanova su poodavno bile neralne, a tek sad! Ljudi prodaju za onoliko koliko kažu, jer je potražnja znatno veća od ponude, pa koriste situaciju”, ističe Radović.
Činjenica je, ističe, da na tržištu nema čak ni velikih trosobnih stanova.
“Na tržištu nema stanova i ne govorim samo o našoj agenciji, pošto sam u kontaktu sa kolegama. Za stanove u izgradnji ne znam, jer ih investitori sa kojima sarađujem još ne grade, tako da za stanove u izgradnji nemam procjenu”, kazala je Radović.
Njena agencija nema garsonjera u ponudi poodavno, a čula je da se cijene kreću od od 1.900 do 2.000 po kvadratu.
“To je za rubriku vjerovali ili ne. Da se prodaje garsonjera za 60.000, meni je to suludo, jer ih nijesu kupovali ni kad su bile znatno jeftinije”, kazala je Radović i dodala da se sada prodaju stanovi za duplo veću cijenu od one za koju su kupljeni.
U Budvi je takođe slična situacija. Moratorijum na izgradnju u centru Budve i Bečićima uslovio je nestašicu stanova i slabu ponudu.
Deficitarna ponuda
Miroslav Došljak, menadžer agencije Property&Travel, tvrdi da su cijene nerealne i da se u centru Budve prodaju stanovi za 5.000 po kvadratu.
“Stanova nema, a ponuda i potražnja diktiraju cijenu. Istovremeno je poskupio građevinski materijal, pa su cijene postale nerealne. Recimo, u centru Budve se kvadrat kreće od 2.000 do 5.000, a u okolini od 1.600 do 2.100“, tvrdi Došljak dodajući da je tražnja povećana, a ponude nemaju.
Kaže i da je ista situacija i u drugim primorskim gradovima.
“Nemate kvalitetnu ponudu, a imate klijentelu koja bi to platila. Imate neke nekretnine koje godinama nijesu mogle da se prodaju i sada su došle do izražaja”, kaže Došljak dodajući da su im kupci iz Srbije, okruženja, Crne Gore…
“Posljednjih godinu dana cijene su porasle 20 odsto i sve je neizvjesno, jer skaču svuda u svijetu. Prolaze i nerealne cijene. Ne znam kako to ljudi kupuju”, ističe Došljak.
I kod njegovog kolege, direktora Gold agent Budva Vladana Stanišića je slična situacija.
“Povećana je potražnja i imamo mnogo upita, ali nema prevelike realizacije. Cijene su skočile i sada je prosječna cijena u Budvi 1.800 eura po kvadratu. Da vidimo kako će ići ta građevinska sezona i kako će uticati na cijenu kvadrata”, kaže Stanišić, koji navodi da za sada ima nekih stanova za prodaju.
Ukrajinci i Rusi zakupljuju stanove
Mira Radović kaže da od početka rata u Ukrajini imaju veliku potražnju za zakup stanova.
“Stanove u najam traže i Ukrajinci i Rusi, ali se oni, međutim, ne interesuju za kupovinu”, kazala je Radović.
Njen kolega Stanišić iz Budve takođe nam je potvrdio da je povećana potražnja za rentiranje.
“Najezda je Ukrajinaca i Rusa. Za sada neki zakupljuju na godinu, ali najčešće na mjesec, dva, jer ne znaju kako će se situacija odvijati kod njih”, objašnjava Stanišić.