Dobra vijest iz ECB: Lagard najavila promjenu kamatnih stopa u julu

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard najavljuje promjenu kamatnih stopa u julu.

Tim potezom, kako ocjenjuje Deutsche Welle (DW), ECB namjerava da se suprotstavi sve višoj inflaciji, a to je dobra vijest i za štediše.

U govoru u Ljubljani u srijedu Lagard je ponovila da bi do povećanja kamatne stope moglo da dođe nakon okončanja prakse masovnog kupovanja državnih obveznica zemalja eurozone. To bi moglo da se dogodi u narednih nekoliko nedjelja, najavila je Kristin Lagard.

Iako to zvuči kao puko ponavljanje onoga što je već ranije najavljivano, ova izjava ipak predstavlja značajan korak dalje. “To je veoma jasan nagovještaj, jasnije se to ne može reći. Na sastanku ECB 21. jula dobićemo prvo povećanje stope”, kaže za DW Karsten Brzeski, glavni ekonomista njemačke banke ING.

Slično kao Kristin Lagard razmišlja i predsjednik njemačke centralne banke Bundesbank Joahim Nagel. On je takođe u srijedu izjavio da visoka inflacija smanjuje kupovnu moć domaćinstava i, zajedno s neizvjesnostima oko ukrajinskog rata, dovodi do gubitka povjerenja. Nakon okončanja kupovine državnih obveznica u julu, trebalo bi da uslijedi povećanje kamatne stope – moguće već u julu, prenio je B92.

Potrebno je brzo djelovati

Prema Nagelu, potrebno je brzo djelovati, jer u protivnom postoji opasnost da će doći do spirale rasta cijena i plata, što bi dovelo do toga da inflacija izmakne kontroli. Nakon posljednjeg sastanka Savjeta ECB sredinom aprila, Kristin Lagard nije željela jasno da kaže kada bi u trećem tromjesečju moglo da dođe do povećanja kamatnih stopa.

“Možda ranije, možda kasnije. Treći kvartal ima tri mjeseca”, izjavila je tada šefica ECB. Čini se da će do promjene ipak doći ranije, već na početku kvartala.

Kristin Lagard i predsjednik Bundesbanke Nagel još jednom su u srijedu naglasili da će se odluke centralne banke bazirati na aktuelnim ekonomskim podacima. To Evropskoj centralnoj banci daje potrebnu fleksibilnost kako bi mogla da reaguje na promjene.

Vodeća kamatna stopa u eurozoni već više od šest godina iznosi nula odsto. Banke koje svoj novac “parkiraju” kod centralne banke čak moraju da plaćaju negativnu kamatu od 0,5 procenata. Na taj način ECB posljednjih godina pokušava da zadrži protok novca za kredite i tako ojača privredu. Primarni mandat ECB je da obezbijedi stabilnost cijena, a prema mišljenju tih “monetarnih čuvara”, to je postignuto kada je inflacija na oko dva odsto.

Energija kao motor poskupljenja

S obzirom na to da je inflacija posljednjih godina stalno bila suviše niska, ECB je pokušavala da je svojom ultralabavom monetarnom politikom podigne na dva odsto. Međutim, zbog problema u lancima snabdijevanja tokom prošlogodišnje pandemije, kao i zbog porasta troškova energije, inflacija se već krajem prošle godine popela na više od dva procenta.

Zbog rata u Ukrajini i lokdauna zbog pandemije korone u Kini, problemi u lancima snabdijevanja ponovno su se intenzivirali, a cijene energije istovremeno su eksplodirale. Kao rezultat toga, inflacija u eurozoni nedavno je iznosila 7,5 odsto, a privreda posustaje. “Trenutno imamo ekonomiju koja stagnira i visoku inflaciju – drugim riječima, imamo ’stagflaciju’ u pravom smislu te riječi. To je najveći izazov koji centralna banka može da zamisli”, kaže Karsten Brzeski.

Nazire se kraj kaznenih kamata

Evropska centralna banka nalazi se pred velikom dilemom. Ako suviše brzo normalizuje svoju monetarnu politiku i podigne kamatne stope, onda prijeti zastoj privrede. Visoke kamatne stope, naime, usporavaju ulaganja koja su neophodna u nužnoj transformaciji privrede prema održivosti. Osim toga, rastuće kamatne stope predstavljaju problem za većinu onih vlada u eurozoni koje imaju velik javni dug zbog programa pomoći privredi i građanima tokom pandemija.

Uprkos tome, ECB sada očigledno smatra da je došlo vrijeme da se podignu kamatne stope, što bi bio znak da ona počinje da se suprotstavlja visokoj inflaciji. To je dobra vijest za štediše, jer će i kamatne stope na štednim računima zbog toga u dogledno vrijeme ponovo da rastu.

Proteklih sedmica neke banke najavljivale su da će, ili povećati iznose na koje se plaćaju kaznene negativne kamate, ili će ih potpuno ukinuti. Uz negativnu depozitnu stopu ECB od 0,5 odsto, mnoge banke su posljednjih godina uvele takozvane ’naknade za čuvanje novca’ štedišama koji raspolažu velikim iznosima na štednim knjižicama. S mogućim povećanjem kamatnih stopa ECB u julu, te kaznene negativne kamate uglavnom bi trebalo da postanu stvar prošlosti, ocjenjuje DW.